Anksioznost-lečenje

Zakažite svoj termin

Anksiozni poremećaji – Anksioznost – Vrste anksioznosti

Pojam anksiozni poremećaj je relativno nov konstrukt, iako su stanja straha, brige i panike prepoznavana kao problemi od davnina. Termin “anxietas” se primenjivao još u srednjem veku, kako bi se opisale neprijatnosti koje su mnogi hrišćani osećali u vezi sa izgledima da ostvare večni život, uprkos svojim gresima i nedostacima.

Iako je bio sveštenik, Robert Burton je 1621. godine napisao delo “Anatomija melanholije”, u kojem je pokušao da opiše brige i tuge zemaljskog porekla, primetivši da neki melanholičari spontano pocrvene, poblede, drhte i znoje se, uz talase hladnoće ili vreline, lupanje srca, uznemirenost i parališući strah.

Francuski lekari koji su se bavili lečenjem anksioznosti, opisivali su slična stanja kao Angoisse, jedan nemački pisac je za strah i užas neprimeren okolnostima uveo termin Angst, a španski kliničar nazvao je stanje bez daha i stanje hiperventilacije Angustia.

Termin panika nastao je 1879. godine. Etimologija nas uči da je pojam panika potiče od grčke reči panikon, koja se korsitila da označi povezanost sa Panom. Pan je bio Bog šuma i livade, a poznat je po tome što je mogao da proizvode čudne i veoma neobične zvukove koje izazivaju smrtni strah kod ljudi i životinja.

Skoro u isto vreme, Benedikt-Augustin Morel pripisuje anksioznost autonomnom nervnom sistemu. Sigmund Frojd uvodi koncept “anksiozna neuroza” 1895. godine.

Između anksioznosti i straha postoji nekoliko razlika

Anksioznost i strah se često koriste kao sinonimi, ali ipak nisu isti.

Strah se obično odnosi na neku konkretnu situaciju, ili na neki konkretan objekat ili osobu. Znači strah je veoma precizan i tačno znamo čega se bojimo. Predmet straha je obično u granicama mogućeg. Plašimo se poraza, neuspeha, povreda, odbacivanja… i tu lečenje obično nije potrebno.

Strepnja ili anksioznost je nejasan strah, bez očiglednog spoljašnjeg povoda i uglavnom bez telesnih znakova koji uobičajeno prate strah proizašao iz realne spoljašnje pretnje. Od straha se razlikuje svojom neodređenošću, odnosno nevezanošću za neki određen objekat. U neprijatnom osećanju strepnje dominira iščekivanje neodređene nesreće. Kada se anksioznost događa često i ometa emotivni život i osećanje dobrobiti ona kvari kvalitet života i tada se definiše kao anksiozni poremećaj.

Anksioznost je prirodna reakcija tela na opasnost, automatski alarm koji se aktivira kada se osećamo ugroženo, pod pritiskom, ili se suočavamo sa stresnim situacijama. Uznemirenost ili anksioznost jesu normalna i česta osećanja u određenim životnim situacijama kao što su razgovor za posao, težak ispit ili prvi susret sa mogućim partnerom.

Kada je anksioznost umerena, “normalna”, onda i nije uvek loša stvar. U stvari, anksioznost može pomoći da ostanete budni i fokusirani na posao ili učenje, može da Vas podstakne na akciju i da Vas motiviše da rešite probleme. Ali kada je anksioznost konstantna, ili ogromna, kada se javlja van konteksta, ona prestaje da bude funkcionalna i prelazi u poremećaj, koji kvari kvalitet života.

Često ne uspevamo da identifikujemo zbog čega smo tačno anksiozni ili uznemireni. Fokus anksioznosti je više usmeren ka unutra, za razliku od straha kod kojeg je fokus usmeren prema spoljašnjem okruženju. Izgleda da je anksioznost više uzrokovana nekom neodređenom, udaljenom i nepoznatom opasnošću. Anksioznost se često javlja zbog nečeg lošeg što bi tek moglo da se dogodi u bliskoj ili daljoj budućnosti (anticipatorna anskioznost).

Ako Vaše brige i strahovi postanu jači, ogromni, tako da Vas ometaju u svakodnevnom životu, moguće je da patite od anksioznog poremećaja. Postoji mnogo različitih tipova anksioznih poremećaja, pa je potrebno da se dijagnostikuje koji tip anksioznosti je prisutan, kako biste bolje razumeli problem i ubrzali proces izlaska iz začaranog kruga.

 

[et_bloom_inline optin_id="optin_3"]

Anksioznost razlikujemo po intenzitetu i tipovima.

Prema težini ili intenzitetu, anksioznost može da se kreće od blage neprijatnosti, brige, do paničnog poremećaja, koji je praćen srčanim palpitacijama (“srce lupa jako kao da hoće da iskoči iz grudi”), derealizacijom (osećaj kao da se ne nalazimo u realnosti), depersonalizacijom (osećaj odvojenosti od samog sebe)…

Kako razumeti osobu koja pati od anksioznosti?

Neophodno je razumeti i znati da mozak anksiozne osobe funkcioniše drugačije. Anksiozne osobe se značajno razlikuju od onih koji nisu anksiozni po tome kako procenjuju buduće događaje. Više o načinu na koji anksiozna osoba razmišlja, radu mozga i kako pomoći osobi koja je anksiozna možete pročitati ovde.

Skala anksioznosti po intenzitetu

7–10. Intenzivan napad panike Svi simptomi sa nivoa 6 su pojačani: užasnutost, strah od ludila ili smrti, nagon za bežanjem.
6. Umeren napad panike Palpitacije, teško disanje, osećaj dezorjentisanosti ili otuđenosti, paničan strah kao reakcija na osećaj “gubitka kontrole”.
5. Blaga panika Lupanje ili nepravilan rad srca, otežano disanje, doživljaj nestvarnosti ili vrtoglavica, izražen strah od gubitka kontrole, nagon za bežanjem.
4. Izražena anksioznost Osećaj nelagodnosti ili nestvarnosti, ubrzan rad srca, stegnuti mišića, briga o mogućnosti gubitka kontrole.
3. Umerena anksioznost Osećaj neprijatnosti ali uz održanje kontrole, ubrzan rad srca, ubrzano disanje, oznojeni dlanovi.
2. Blaga anksioznost Leptiri u stomaku, mišićna napetost, jasna nervoza.
1. Neznatna anksioznost Prolazan nagoveštaj anksioznosti, blaga nervoza.
0. Opuštenost Smirenost, osećaj spokojstva i usredsređenosti.

Anksioznost razlikujemo po tipovima – Vrste anksioznih poremećaja

Anksiozni poremećaji su grupa povezanih i sličnih stanja, dakle, svakako ne jedan poremećaj. Mogu da izgledaju veoma različito od osobe do osobe. Neke osobe žive u stalnom stanju napetosti, brige i straha. Neke druge mogu da pate od anksioznih napada koji se javljaju bez upozorenja. Pojedinci dobijaju napad panike pri samoj pomisli na druženje, okupljanje ili javni nastup. Neke osobe se bore sa mislima koje se same od sebe nameću i koje kao da ne mogu da isteraju iz glave, a ima i onih koji satima moraju da izvode određene ritualne radnje iz straha da bi moglo nešto loše da se desi njima ili bliskim članovima porodice, ukoliko ih prekinu.

DSM- 5 razvrstava anksiozne poremećaje na sledeće tipove:

anksiozni-poremecaji-dsm-5

Uprkos različitim oblicima, svi anksiozni poremećaji imaju i nešto zajedničko, a to su uporan, težak strah ili uznemirenost u situacijama u kojima većina zdravih osoba ne bi osetila ništa od toga.

Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, peto izdanje (DSM – 5), izdala je i redovno ga ažurira Američka psihijatrijska asocijacija (APA). Trenutna verzija je izdanje dopunjeno 2013. godine.

DSM – 5 je alat koji u sebi sadrži listu simptoma i kriterijume kojima se koriste psihijatri i psiholozi kako bi precizno dijagnostikovali problem.

DSM- 5 razvrstava anksioznost na sledeće tipove:

Veza između anksioznosti i depresije

Mnogi ljudi koji imaju jedan ili više anksioznih poremećaja pate i od depresije u nekoj fazi svog života. Za anksioznost i depresiju se veruje da imaju isto poreklo, što može da objasni zašto tako često idu ruku pod ruku. Ukoliko se utvrdi da patite od anksioznosti, poželjno je da se testirate i na depresiju.

 

Koliko god vam anksiozni poremećaji izgledali ozbiljno, upamtite ANKSIOZNOST SE LEČI i može da se izleči!

A ukoliko se pitate koliko je hipnoza efikasna u lečenju anksioznosti?

Hipnoza je najpoznatija po svojoj efikasnosti u lečenju anksioznosti i paničnih napada. Razne studije pokazuju da je terapija hipnozom daleko efikasnija od drugih terapijskih pristupa. npr. Hipnoterapijom možemo za samo 6 seansi da ostvarimo pozitivnu promenu, dok je za isti rezultat bihejvioralnoj terapijom potrebno 22 seansi a psihoanalizi je potrebno do čak 600 seansi.

Ohrabrujem vas da već danas načinite taj prvi korak ka ozdravljenju i slobodi. Javite se na besplatnu konsultaciju putem broja telefona 062262195

Vaš uspeh je moj cilj, a pružanje pomoći ljudima moja svrha!

Pretplatite se
Obavesti me
guest
7 Comments
Najnoviji komentari
Najstariji komentari Komentari sa najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
Nina
Nina
1 godinu pre

Zdravo procitala sam sve ovo i htela bih samo da pitam jedno pitanje… Strah, ubrzano disanje, puls 110 i gutanje knedle i osecaj da sam nesposobna za zivot strah od zivota i nakon svega toga pocnem da placem. Sta je to u pitanju koji oblik poremećaja? Hvala… Inace ne desava mi se to stalno u svakoj situaciji. Ali kad se desi bude jako grozno i nije mi do zivota. Hvala unapred. Nadam se odgovoru. I molim vas, jer ne znam sta je ovo sa mnom! Takodje bih dodala i da me ponekad uhvati jaka nervoza i krenu ruke da mi… Pročitaj više

Last edited 1 godinu pre by Nina
PsihoBata
Admin
Reply to  Nina
1 godinu pre

Hvala vam na postavljenom pitanju i iskrenosti, predlažem da se čujemo i da detaljnije porazgovarammo o svemu.
Na osnovu informacija koje ste pružili nisam u prilici da precizno dijagnostikujem problem.
Zato vas molim da me pozovete na 062 262 195.
-Aleksandar Janković

Marina
Marina
1 godinu pre

Dobar dan, imam anksioznost i napad panike, posetila sam psihijatra i pijemEliceu, zanima me kad cu biti ona stara i da li uz terapiju treba posetiti i psihoterapeuta. Hvala

PsihoBata
Admin
Reply to  Marina
1 godinu pre

Hvala vam na postavljenom pitanju. Što se Elicee tiče računajte na to da će te je piti od godinu dana do 2 godine. U svakom slučaju važno je da ispoštujete savet lekara koji je prepisao lek.
Važno je da znate da vam samo lek neće eliminisati anksioznost u potpunosti već je potrebno da se medikamenti kombinuju sa psihoterapijom.
Ukoliko imate dodatnih pitanja izvolite.

Dorotea
Dorotea
1 godinu pre

Imam problem.Naime krvna slika mi odlicna al imam osecaj da cu pasti i pul mi prejak u tim slucajevima i jako se plasim.Imala sam ne tako davno pre oko 2-3 nedelje jacu vrtoglavicu i tresla sam se oko 10 min dok sam sedela kao dok dodjem sebi malkice da se mogu vratiti kuci,srecom nisam bila sama vec s majkom.Ne smem sama nigde ici zbog tog ogromnog straha a jos pritom imam i stres na ledjima tj znam da me mnogo toga ceka a ja ne mogu da to nesto uradim jer nisam 100 posto kako treba.

PsihoBata
Admin
Reply to  Dorotea
1 godinu pre

Hvala Vam na postavljenom pitanju. Na osnovu informacija koje ste mi pružili zaključujem da je kod vas prisutan panični poremećaj sa agorafobijom. Predlažem da ne pokušavate sami da to rešite već se obratite psihologu ili psihijatru. Slobodno pišite ako imate još nekih pitanja. Pozdrav.

Slavica
Slavica
3 godina pre

Imam problem.Ali on ne moze porukom da se objasni.Svesna sam tog problema i dok sam citala ove redove,pronasla sam se u nekim od njih.Kako mogu problem da resim,ne znam kako da dodjem do toga ali volela bih da uradim hipnozu.Ko mi moze pomoci oko toga?.
Pozdrav.

Imate pitanja a niste imali koga da pitate…?