Strah od javnog nastupa
Zakažite svoj terminUvod
Strah od javnog nastupa je oblik socijalne anksioznosti. On može da bude izražen kao teškoća da se govori pred drugima, kao nedostatak veštine da se pred drugima na adekvatan način izrazi, a može da bude i posledica interakcije ova dva fenomena. Ovaj strah ili anksioznost se manifestuje kroz tri različita sistema odgovora; kognitivno funkcionisanje, motorno ponašanje i reakcije autonomnog nervnog sistema. Često se dešava da su ovi sistemi odgovora u međusobnoj interakciji i da se javljaju gotovo istovremeno.
Strah od javnog nastupa može da se javi iznenada nakon nekog stresnog ili ponižavajućeg iskustva javnog predstavljanja, iako je uobičajenije da se razvija tiho i da postane uočljiv tek pri kraju detinjstva ili u periodu adolescencije. U studiji koju su objavili Štajn, Voker i Ferde navodi se da se kod 90% osoba koje su učestvovale u istraživanju ovaj strah javio pre dvadesete godine života. Drugi istraživači, Hofman, Elers i Rot, navode da se strah od javnog nastupa javlja u proseku u trinaestoj godini života.
U osnovi straha od javnog nastupa jeste ideja da ako otkrijemo sopstvene nedostatke, naša vrednost u očima drugih će biti smanjena. Strah od javnog nastupa često je praćen tipičnim telesnim reakcijama straha kao što su drhtanje, znojenje dlanova, ubzan rad srca itd.
Strah od javnog nastupa je normalan!!!
Strah od javnog nastupa predstavlja normalnu reakciju uoči držanja govora ili izlaganja prezentacije. On je prisutan čak i kod onih čija profesija podrazumeva učestalo javno izlaganje kao što su glumci, pevači, političari… Ne postoji osoba, ma koliko da ima iskustva u oblasti javnog nastupa, koja izlazi pred publiku bez ikakvog osećaja treme. Takozvana pozitivna trema tj. izvestan nivo napetosti su čak i potrebni da bi izlaganje bilo dobro. Samim tim što nam je stalo da naše izlaganje bude kvalitetno, sasvim je i logično da uoči izlaska pred publiku osećamo određen nivo napetosti.
Dakle, strah od javnog nastupa je prirodna reakcija koja se ne može ukloniti. Jedino što se može postići jeste da se intenzite ovog straha ublaži kako ne bi u potpunosti paralisao osobu u njenom izlaganju. Stoga je u pripremi za javni nastup veoma važno prihvatiti ideju da je strah od javnog nastupa normalna, čak i u izvesnoj meri je nužan strah.
Strah od straha
Uvod Takav strah je nešto najgore šta možemo sebi uraditi. Sa svim našim negativnim osećajima moramo biti tolerantni pa tako i sa ovim. Razne nesretne prilike kroz naš život su nas učinile plašljivim tako da i sama pomisao na budućnost ili neke buduće događaje u nama...
Strah od gubitka kontrole
Uvod Strah od gubitka kontrole je redovni pratilac i sastavni pre svega: napada panike i opsesivno – komplusivnog poremećaja. U osnovi straha od gubtika kontrole je pogrešna, netačna procena osobe da će u nekom trenutku izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem i/ili...
Fobije
Uvod Fobije su ekstreman, abnormalan strah. Kako dolazi preterane reakcije na situaciju? Ponekad su razlozi poznati, ali uglavnom nema svesnog poimanja uzroka. Lečenje se može usmeriti ka iznalaženju odgovora na pitanje „zašto“, ili se možemo boriti sa situacijom...
MMPI 2 Test
Test se sastoji iz 567 jednostavnih pitanja gde testirani subjekti treba da odgovore iskreno sa “tačno” ili “netačno”.
Plucikov test
Ljudski razvoj prolazi kroz nekoliko faza samosvesti. Ono što je poražavajuće je da veliki broj ljudi ostane na nivou desetogodišnjaka kada je nivo razvoja samosvesti i emocionalne inteligencije u pitanju.
Test Big 5
Prema istraživanjima postoje 5 osnovnih tipova ličnosti: otvoreni, savesni, ekstrovertni, prilagodljivi i neurotični. Kod većine formirana ličnost se sastoji iz svih ovih tipova, ali je jedan tip uvek dominantan.
Mahoverov test ljudske figure
Mahoverov test ljudske figure je namenjen deci ali i odraslima. Cilj ovog testa je da se proceni kako testirani subjekti percipiraju ljude oko njih uključujući i njihovu porodicu, kao i interpersonalne i kognitivne sposobnosti.
O hipnozi i hipnoterapiji
Hipnoza je stanje svesti u koje ulazimo više puta dnevno. Naučna istraživanja pokazuju da na svakih 40 min. sponatno ulazimo u hipnotičko stanje barem na 5 min.
Šta su opsesivne misli a šta su ritualne radnje?
Šta su opsesivne misli? Opsesivne misli , predstave, koje se nameću protiv volje pojedinca, opsedaju ga i izazivaju strepnju. Opsesivne misli se koncentrišu na izvesne religijske i metafizičke probleme, na neke erotske i agrsivne teme, ali I na problem čistoće,...