Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Zakažite svoj terminUvod
Anksioznosti sami sabi stvaramo. Sami sebe uznemirimo zato što na određeni, anksiozni način, mislimo o događajima, stvarima ili ljudima. Kada pomislimo npr: “A šta ako se ipak desi da mi pozli pred svim tim ljudima”, vrlo lako možemo da osetimo kako se anksioznost širi našim telom.
Situacije su najrazličitije moguće, od ličnih do socijalnih. Na primer, dovoljno je da na poslovnom razgovoru pomislimo: “A šta ako kažem nešto glupo.” i eto je nelagodnost koju smo sebi sami stvorili. Tada počnemo da razmišljamo o tom negativnom scenariju, počinjemo da ga zamišljamo i što se više udubljujemo u taj negativni film, što se više identifikujemo sa negativnim ishodom utoliko se osećaj nelagode I preterane brige pojačava i razvija.
Strah da li ćemo zaista reći nešto glupo se pojačava i postaje osećaj koji stvarno možemo da osetimo u svom telu iako se u realnosti ništa od spomenutog nije ni dogodilo. Ovakav ili sličan scenarijo može da se pojavi u svim situacijama, npr: na kafi sa prijateljima, dovoljno je da pomislimo iz nekog razloga “A šta ako prospem kafu tu pred svima. Svi bi mi se smejali i pomislili bi da sam trapav/a.” U takvim razmišljanjima prestajemo da uživamo u kafi I umesto toga postajemo oprezni, obazrivi u vezi sa svojim ponašanjem. Primenite ovakav negativan scenario na bilo koju situaciju I eto recepta da stvorite anksioznost.
Nije svaka anksioznost koju doživimo povezana sa samoporažavajućim mislima oko ličnih slabost
Druga poznata vrsta anksioznosti razvija se iz pogleda na svet koji imaju mnogi drugi ljudi, a koji se u psihologiji povezuje sa niskom tolerancijom na frustraciju. Osnovna ideja ljudi koji slabo tolerišu frustracije je odprilike sledeće:“Život bi trebao da bude lak i da se odvija na način na koji meni odgovara, bez previše prepreka i nerviranja, a ako se ne odvija na takav način, to je onda grozno i ja to ne mogu da podnesem“.
Ako imate ovakve misli ili varijacije na temu ove ideje, onda ste u zamci da ponovo sebe frustrirate i činite anksioznim u pogledu komfora života. Tipične varijacije ove ideje su misli: „Moram da se osećam dobro. Ne smem da budem anksiozan/a-zabrinut/a. Moram da budem opušten/a.“
Ako dozvolite sebi da razvijete ovakve poglede na svet i da zahtevate od sebe da budete smireni, opušteni i da vam uvek bude udobno, kada se nađete u situacijama koje nisu udobne, ni prijatne i ne slažu se sa vašim zahtevima, napad brige, anksioznosti i neprijatnosti pojaviće se odmah. Sa ovakvom životnom filozofijom vrlo lako možete da postanete anksiozni.
Test za anksioznost.
Prijavi se i testiraj se! Ime i Prezime Email Poruka Uvod Hipnoza je stanje svesti u koje ulazimo više puta dnevno. Naučna istraživanja pokazuju da na svakih 40 min. sponatno ulazimo u hipnotičko stanje barem na 5 min. To stanje svesti je onaj...
Hipnoza za Anksioznost
Uvod Hipnoza kojom se eliminisu anksioznost i napadi panike pokazala se kao veoma moćan psihoterapeutski alat. Upotreba hipnoze u rešavanju anksioznosti ogleda se u promeni misaonog procesa koji dovodi do anksioznosti i panike. Tokom procesa hipnoterapije klijent...
Uzroci anksioznih poremećaja
Uvod Dugoročni, predisponirajući uzroci anksioznih poremećaja 1. Nasleđe 2. Okolnosti u detinjstvu • Roditelji prenose preobazriv pogled na svet • Roditelji su suviše kritični i postavljaju preterano visoke zahteve • Emocijonalna nesigurnost i zavisnost • Roditelji...
Vekslerov test inteligencije za odrasle -WAIS
WAIS (Wechsler Adult Intelligence Scale) Autor prve verzije ovog testa je David Wechsler (1896-1981). Jedan od poznatijih psihologa 20. veka. On opisuje inteligenciju kao ukupni kapacitet osobe da deluje sa ciljem, da razmišlja racionalno i da se efikasno suočava sa...
REVISK
REVISK Revidirana skala za merenje inteligencije dece po principima Vekslera je test koji se odavno koristi u svetu za procenu inteligencije polaznika u školu. Predstavlja veoma važnu komponentu kod procene psihičkih i intelektualnih sposobnosti učenika. Ukazuje na...
MMPI 2 Test
Test se sastoji iz 567 jednostavnih pitanja gde testirani subjekti treba da odgovore iskreno sa “tačno” ili “netačno”.
Plucikov test
Ljudski razvoj prolazi kroz nekoliko faza samosvesti. Ono što je poražavajuće je da veliki broj ljudi ostane na nivou desetogodišnjaka kada je nivo razvoja samosvesti i emocionalne inteligencije u pitanju.
Test Big 5
Prema istraživanjima postoje 5 osnovnih tipova ličnosti: otvoreni, savesni, ekstrovertni, prilagodljivi i neurotični. Kod većine formirana ličnost se sastoji iz svih ovih tipova, ali je jedan tip uvek dominantan.
Mahoverov test ljudske figure
Mahoverov test ljudske figure je namenjen deci ali i odraslima. Cilj ovog testa je da se proceni kako testirani subjekti percipiraju ljude oko njih uključujući i njihovu porodicu, kao i interpersonalne i kognitivne sposobnosti.