Mahoverov test ljudske figure
Zakažite testiranjeŠta je Mahoverov test ljudske figure?
Mahoverov test ljudske figure je namenjen deci ali i odraslima. Cilj ovog testa je da se proceni kako testirani subjekti percipiraju ljude oko njih uključujući i njihovu porodicu, kao i interpersonalne i kognitivne sposobnosti. Pomoću ovog testa psiholog može imati bolji uvid u emotivno stanje testiranog, a neretko se dešava da ovaj test ukaže i na neke probleme koji su usidreni duboko u podsvest subjekta. Svaki detalj je važan i ima svoje značenje, samo ta značenja ne treba uzimati kao sveobuhvatna jer svaki testirani subjekat se razlikuje po strukturi ličnosti. Kratko rečeno, Mahoverov test ljudske figure može pružiti odgovore na mnoga pitanja na osnovu urađenog crteža.
Gde se primenjuje Mahoverov test ljudske figure?
Ovakvi testovi projekcije se koriste u mnogim ustanovama kao što su škole, privatne firme, korporacije itd. da bi se ustanovilo psihološko i mentalno stanje pojedinca, nivo inteligencije, da li pati od nekih psiholoških poremećaja, kakav je imao odnos sa porodicom u prošlosti. Takođe ovaj test nam omogućava da ustanovimo da li je neko bio fižički ili psihički zlostavljan, tako da ovaj test ima stvarno široku primenu.
Mnogi psiholozi koriste ovaj test kod dece kako bi dali predikciju intelekualnog razvoja deteta i kako bi se imao uvid u trenutni nivo emotivne inteligencije. Zbog načina na koji se radi Mahoverov test ljudske figure, našao je veliku primenu kod dece koja imaju poteškoća pri govoru. Ako vas zanima koje još testove imamo specijalno za decu pogledajte i ovaj tekst.
Prvi počeci ovakvog testiranja, tj. da se sposobnost crtanja dovodi u vezu sa stepenom razvoja ličnosti, nije poznat. Formalno, Mahoverov test ljudske figure ili test crtanja ljudske figure je nastao 1948. godine od strane psihologa Karen Machover. Ona je bila veoma zainteresovana za razvoj i primenu ovog testa zato što je na neverbalan način pružao dosta detaljnih informacija pa samim tim je bilo lakše da se dođe do zaključaka i analize testiranog subjekta. Dugogodišnjim testiranjem došla je do zaključka da su nivo detalja i zrelost ličnosti u određenoj korelaciji.
Test u proseku traje oko 15 minuta, mada vreme za koje test treba da se završi nije određeno.
Generalizovana anksioznost!
Uvod Generlizovana anksioznost kratak osvrt: Nemiri, osećaj kao da smo na „ivici“ Lako umaranje Teškoće u koncentraciji ili osećaj da nam je glava prazna Iritabilnost, razdražljivost Mišićna tenzija Poremećaj sna Sve su to simptomi koji su veoma poznati osobama...
Anksioznost
Da li znate šta je Anksioznost? Anksioznost ili strepnja je nejasan strah bez očiglednog spoljašnjeg povoda i uglavnom bez telesnih znakova koji uobičajeno prate strah koji je proizašao iz realne spoljašnje pretnje. Dok osoba trpi anksioznost nalazi se u neprijatnom...
Anksioznost i depresija
Pitanje klijenta: Patim već nekoliko godina od socijalnih fobija i depresije. Svoju muku uspešno sam skrivao godinama od svih koji me poznaju. Pre par meseci sam ipak odlučio da to priznam članovima porodice nakon što je fobija dovela do prekida moje dugogodišnje...
MMPI 2 Test
Test se sastoji iz 567 jednostavnih pitanja gde testirani subjekti treba da odgovore iskreno sa “tačno” ili “netačno”.
Plucikov test
Ljudski razvoj prolazi kroz nekoliko faza samosvesti. Ono što je poražavajuće je da veliki broj ljudi ostane na nivou desetogodišnjaka kada je nivo razvoja samosvesti i emocionalne inteligencije u pitanju.
Test Big 5
Prema istraživanjima postoje 5 osnovnih tipova ličnosti: otvoreni, savesni, ekstrovertni, prilagodljivi i neurotični. Kod većine formirana ličnost se sastoji iz svih ovih tipova, ali je jedan tip uvek dominantan.
O hipnozi i hipnoterapiji
Hipnoza je stanje svesti u koje ulazimo više puta dnevno. Naučna istraživanja pokazuju da na svakih 40 min. sponatno ulazimo u hipnotičko stanje barem na 5 min.
Šta su opsesivne misli a šta su ritualne radnje?
Šta su opsesivne misli? Opsesivne misli , predstave, koje se nameću protiv volje pojedinca, opsedaju ga i izazivaju strepnju. Opsesivne misli se koncentrišu na izvesne religijske i metafizičke probleme, na neke erotske i agrsivne teme, ali I na problem čistoće,...
Poremećaj Depersonalizacije/ Derealizacije
Poremećaj depersonalizacije i derealizacije је vrsta disocijativnog poremećaja gde se kod osobe javlja osećaj nestvarnosti, odvojenosti i otuđenosti od sebe, vlastitih misli, osećanja, tela i okoline.