MMPI 2 Test
Zakažite testiranjeMMPI 2 Test (Minesota Multifazični inventar ličnosti za adolescente)
Autori ovog testa su psiholog Starke Hathaway (1903-1984) i neurolog John McKinley(1891-1950). Prva verzija testa je nastala 1940. godine, a sledeća poboljšana verzija MMPI 2 1989. godine. Koristi se da oceni psihološko stajne adolescenata. Koristi se za uzrast od 14 do 18 godina i test traje oko 60 minuta. Test se sastoji iz 567 jednostavnih pitanja gde testirani subjekti treba da odgovore iskreno sa “tačno” ili “netačno”. Jedan od testova koji se najviše koristi zbog svoje pouzdanosti i jednostavog korišćenja. U novom izdanju je implementirana metoda gde prilikom analize može da se zaključi da je subjekt lagao na testu, u tom slučaju se test poništava i eventualno ponavlja.
Postoje 10 kliničkih skala koje daju indikacije ka različitim psihološkim stanjima. Nazivi ovih skala ne označavaju tip ličnosti u potpunosti zato što se ove skale međusobno preklapaju.
1- Hipohondrija
Ova skala je smišljena da identifikuje subjekte koji pokazuju simptome hipohondrije, tj. subjekte koji imaju tendenciju da veruju da imaju bolest za koju nemaju dijagnozu.
2- Depresija
Ovom skalom se identifikuje depresija. Ovo su subjekti koji iskazuju nedostatak nade u budućnost i generalno nezadovoljstvo životnom situacijom.
3- Histerija
Treća skala je dizajnirana tako da identifikuje subjekte koji histetično reaguju u stresnim situacijama. Imamo 5 komponenti ove skale koje se prate a to su: stidljivost, cinizam, neurotičnost, fizičko zdravlje i učestalost glavobolje.
4- Psihopatska devijacija
Ova skala indentifikuje psihopatsko ponašanje pojedinaca kao što je nemogućnost prihvatanja autoriteta i nemoralno ponašanje tj. ponašanje koje nije društveno prihvatljivo. Ova skala daje nam uvid u stepen poslušnosti subjekta i stepen antisocijalnog ponašanja.
5- Skala muškosti/ženstvenosti
Peta skala meri kako subjekat gleda na stereotipe o muškim i ženskim ulogama u društvu.
6- Paranoja
Ova skala indentifikuje paranoične tendencije kao što su preterani osećaj sumnje, konstantan osećaj proganjanja, kruti stavovi.
7- Psihastenija
Skala koje identifikuje subjekte koji ne mogu da se odupru specifičnim mislima i ponavljanju određenih radnji. Drugi naziv za ovu pojavu je opsesivno kompulzivni poremećaj. Za ovu grupu subjekta je karakterističan jak osećaj krivice, iracionalni strahovi i poteškoće u koncentraciji.
8- Šizofrenija
Osma skala identifikuje kod subjekta bizarne misli, specifičan način percipiranja stvarnosti, socijalna otuđenost, generalni nedostatak interesovanja, poteškoće prilikom stupanja u intimne odnose.
9- Hipomanija
Identifikuje karakteristike hipomanije kao što su: povišeno raspoloženje, halucinacije, zablude, iznenadni nalet ideja, kratki periodi depresije, ubrzani govor i motorne funkcije.
0- Socijalna introverzija
Skala socijalne introverzije meri stepen introvertnosti i ekstrovertnosti osobe. Subjekt koji je introvertan izbegava društvene aktivnosti zbog jakog osećaja nelagode i obično se povlače kad god je to moguće. Izražen osećaj stidljivosti, uglavnom imaju mali krug prijatelja.
Ako smatrate da je ovo test za Vas onda ste na pravom mestu. Prvi korak ka promeni je da shvatite na pravi način stanje u kojem se nalazite.
Ovaj test je licenciran što znači da ovaj test mogu da kupe i vrše procene samo psiholozi, psihijatri i svi oni koji imaju licencu za ovu vrstu poslova.
Anksioznost
Da li znate šta je Anksioznost? Anksioznost ili strepnja je nejasan strah bez očiglednog spoljašnjeg povoda i uglavnom bez telesnih znakova koji uobičajeno prate strah koji je proizašao iz realne spoljašnje pretnje. Dok osoba trpi anksioznost nalazi se u neprijatnom...
Anksioznost i depresija
Pitanje klijenta: Patim već nekoliko godina od socijalnih fobija i depresije. Svoju muku uspešno sam skrivao godinama od svih koji me poznaju. Pre par meseci sam ipak odlučio da to priznam članovima porodice nakon što je fobija dovela do prekida moje dugogodišnje...
Da li će hipnoza izlečiti moju anksioznost?
Pitanje klijenta: U nekoliko predhodnih godina patim od anksioznosti i paničnih napada i zato su mi prepisani antidepresivi i anksiolitici. Veoma sam se trudio da pobedim simptome koji su nastali iz ovog stanja, ubrzano disanje, aritmija, nesvestica, malaksalost,...
Specifične fobije
Specifične fobije predstavljaju intezivni strah i izbegavnje jedne određene vrste objekta ili situacija. Strah i izbegavanje dovoljno su snažni da ometaju svakodnevnu rutinu, posao ili odnose, i da uzrokuju značajnu duševnu patnju. Najčešće specifične fobije: Fobija...
Opsesivno-Kompulsivni poremecaj i njegovo lečenje
Uvod Opsesivno-Kompulsivni poremecaj nije redak problem, ljudi koji pate od Opsesivno-Kompulsivni poremećaj (OKP) zadržavaju svoje probleme za sebe. To je zbog vrlo iracionalne prirode opsesija, mnogi su plaše da otkriju svoj problem. U Srbiji nepostoji tačan uvid...
Socijalna fobija ishod savremenog doba
Uvod Socijalna fobija je jedna od najčešćih fobija u savremenoj društvenoj sredini. Socijalna fobija je strah od toga da će nas drugi protumačiti kao nesposobne, smotane, glupe ili lude. Ljudi koji imaju socijalnu fobiju imaju osećaj da šta god da rade sve će biti...
Hipnoza za Anksioznost
Uvod Hipnoza kojom se eliminisu anksioznost i napadi panike pokazala se kao veoma moćan psihoterapeutski alat. Upotreba hipnoze u rešavanju anksioznosti ogleda se u promeni misaonog procesa koji dovodi do anksioznosti i panike. Tokom procesa hipnoterapije klijent...
U osnovi Agorofobija leže panični napadi
Uvod Stres je jedan od glavnih okidača panicnih napada. Moguće je da i sami prepoznamo određeni nivo stresa koji je prerastao naše mogućnosti da ga se oslobodimo, ali isto tako je moguće da je trenutak "okidač" odavno prošao i da ga se uopšte ne sećamo. Ponekad je...
Depresija stanje savremenog doba
Uvod Definicija: Subjekt oseća depresiju kada ima stav da je takav kakav jeste, nemoćan da bilo šta promeni u svom životu, tako da se oprašta od života. Depresija je socijalno osećanje, omogućeno internalizacijom prezirućih i mrzećih autoriteta u unutrašnje psihičke...