Postporođajna depresija
Zakažite svoj terminŠta je postporođajna depresija?
Postporođajna depresija je složena mešavina fizičkih, emocionalnih i promena ponašanja koje se dešavaju kod nekih žena nakon porođaja. Dijagnoza postporođajne depresije ne zasniva se samo na dužini vremena između porođaja i početka, već i na težini depresije.
Postporođajna depresija je povezana sa hemijskim, društvenim i psihološkim promenama koje se dešavaju kada se rodi beba. Termin opisuje niz fizičkih i emocionalnih promena koje doživljavaju mnoge nove majke.
Hemijske promene uključuju brz pad hormona nakon porođaja. Stvarna veza između ovog pada i depresije još uvek nije jasna. Ali ono što se zna je da se nivoi estrogena i progesterona, ženskih reproduktivnih hormona, deset puta povećavaju tokom trudnoće. Zatim, naglo padaju nakon porođaja. Do 3 dana nakon porođaja, nivoi ovih hormona se vraćaju na ono što su bili pre trudnoće.
Pored ovih hemijskih promena, socijalne i psihološke promene rađanja bebe stvaraju povećan rizik od depresije.
Postporođajna depresija tipovi
- Baby blues
- Postporođajna depresija
- Postporođajna psihoza – postpartalna psihoza
Postporođajna psihoza je veoma ozbiljna mentalna bolest koja može uticati na nove majke. Ova bolest se može javiti brzo, često u prva 3 meseca nakon porođaja. Žene mogu da izgube dodir sa stvarnošću, imaju slušne halucinacije (čuju stvari koje se zapravo ne dešavaju, kao što je osoba koja priča) i zablude (snažno veruju u stvari koje su očigledno iracionalne).
Mogu imati i vizuelne halucinacije (videti stvari koje ne postoje) su manje uobičajene. Ostali simptomi uključuju nesanicu (nemogućnost spavanja), osećaj uznemirenosti i ljutnje, hodanje, nemir i čudna osećanja i ponašanja. Ženama koje imaju postporođajnu psihozu potrebno je lečenje odmah i skoro uvek su potrebni lekovi. Ponekad su žene smeštene u bolnicu jer su u opasnosti da povrede sebe ili nekog drugog.
Postporođajna depresija nije retka
Većina novopečenih majki doživljava “baby blues” nakon porođaja. Otprilike 1 od svakih 10 ovih žena će razviti težu i dugotrajniju depresiju nakon porođaja. Otprilike 1 od 1.000 žena razvije ozbiljnije stanje koje se zove postpartalna psihoza. Ali nisu ni tate imune. Istraživanja pokazuju da oko 1 od 10 novopečenih očeva pati od depresije tokom godine kada im se dete rodi.
„Baby blues” se dešava kod čak 70 odsto žena u danima neposredno nakon porođaja. Možda imate nagle promene raspoloženja, kao što je osećaj da ste veoma srećni, a zatim veoma tužni. Možete plakati bez razloga i osećati se nestrpljivo, nervozno, nemirno, uznemireno, usamljeno i tužno. Baby blues može trajati samo nekoliko sati ili čak 1 do 2 nedelje nakon porođaja. Obično vam ne treba lečenje od strane lekara za bebi bluz. Često pomaže pridruživanje grupi podrške novim mamama ili razgovor sa drugim mamama.
Mnoge žene se susreću sa postporođajnom depresijom tj. depresijom posle porođaja. Postporođajna depresija može biti veoma štetna za mentalno zdravlje. Pomoć i podrška je ključna u trenutku kada posumnjate da patite od ovog poremećaja.
Naravno, uobičajeno je osećati umor, biti posebno emotivan posle samog porođaja, to je veliki događaj posle kog nam se život menja iz korena. Posebno ako je prvo dete u pitanju, period odmah nakon rođenja je ključan u adaptaciji, prilagođavanju i povezivanju majke i deteta.
Takođe uobičajeno je za majke da osećaju nervozu usled praćenja svakog detalja vezanog za dete i njegov razvoj. Međutim, ako je stres koji osećate preveliki ili se osećate kao da ste bez energije, vredi se savetovati i ustanoviti da li je postporođajna depresija uzrok tome.
Postporođajna depresija je česta i može se pojaviti odmah nakon, a u nekim slučajevima čak i do 12 meseci posle porođaja. Može se javiti posle pobačaja. Iako obično pogađa žene, javlja se i kod muškaraca. Postporođajna depresija nastaje pod uticajem raznih promena, vezuje se za promene u hormonskom statusu, za stres i iscrpljenost usled porođaja i samog porođaja kao trenutka koji menja život.
Bez obzira na uzroke, posledice postporođajne depresije su ozbiljne i roditelji koji osećaju simptome bi trebalo da potraže pomoć i da se savetuju.
Kako nam postporođajna depresija može naškoditi
Postporođajna depresija može biti veoma štetna. Simptomi variraju od osobe do osobe, međutim većina prijavljuje osećanja koja uključuju konstantan osećaj neispavanosti, umora i problema sa snom, smanjen apetit, gubitak apetita, osećaj slabosti i gubitka energije, anksioznost, utučenost, preteranu emotivnost, nisko samopoštovanje, osećaj nesposobnosti da se stara o novorođenčetu i osećaj srama jer ima teškoće da se izbori sa situacijom.
Ova osećanja mogu imati veliki uticaj na majke i sprečavaju ih da uživaju u onom što bi trebalo da bude srećan, period.
Postporođajna depresija utiče na samopouzdanje, često vezano konkretno za majčinstvo, gde osoba sumnja u svoje kvalitete kao roditelja. Ovo je jako opasno. Ukoliko se depresija zakomplikuje i postane ozbiljnija, može da utiče na sposobnost majke da brine o svom detetu.
Usled verovanja da nije sposobna za to, majka izbegava obavljanje određenih zadataka vezanih za brigu o detetu i to može dovesti to distanciranja majke od deteta i nemogućnost da se međusobno povežu. Neke žene se povlače u sebe. Ovo je izuzetno opasno, jer neke majke pomišljaju da pobegnu ili imaju suicidne misli.
U slučaju da bilo koji od ovih simptoma prepoznajete kod sebe, molim vas da potražite stručnu pomoć kako biste sprečili da problem kulminira i sebi obezbedili oporavak i sreću.
Postporođajna depresija simptomi i znaci
Problemi sa spavanjem
Promene apetita
Teški umor
Niži libido
Česte promene raspoloženja
Uticaj postporođajne depresije na porodicu
Postporođajna depresija takođe pogađa i porodicu. Majke se ponekad povlače u sebe i distanciraju od roditelja i drugih članova porodice, jer sumnjaju u svoje sposobnosti kao majke i osećaju stid. U nekim slučajevima žene postanu zavisne o svoje porodice, jer osećaju da nisu sposobne same da se staraju o bebi.
Oba ishoda su jako nezdrava, jer imaju negativan uticaj na odnose i samopouzdanje majke. Postporođajna depresija takođe utiče na odnos između majke i oca deteta. Tenzija i frustracija mogu nastati usled nerazumevanja ili stresa i iscrpljenosti oba roditelja.
Samo prepoznavanje i dijagnostikovanje depresije može pomoći u daljem razumevanju i strpljenju u odnosu izmejdu partnera. Što se tiče odnosa majke i deteta, važno je zapamtiti da je dete veoma mlado i, ako se depresija tretira i majka se uspešno oporavi, malo je verovatno da će dete imati bilo kakvu uspomenu vezanu za probleme koje je majka imala.
Mnogo žena koje pate od depresije često brinu da li će njihova veza sa detetom biti jaka. Međutim u većini slučajeva nije uočeno da je sama depresija dugoročno imala bilo kakav uticaj na odnos između majke i deteta. Samo u težim oblicima depresije, gde osoba ne potraži pomoć , može samo stanje uticati na odnos u budućnosti.
Postporođajna depresija lečenje – Kako terapija može da pomogne?
Ključno je da potražite pomoć, podršku i savetovanje ako osetite simptome postporođajne depresije. Prilika da se razgovara o svojim osećanjima sa nekim ko ne sudi i ko nije pristrasan kao što je terapeut ili neko drugo stručno lice kod osobe izaziva veliko olakšanje.
Nema potrebe da se osećate neprijatno jer tražite pomoć. Svakome od nas je potrebna pomoć s vremena na vreme, materinstvo u ranom periodu je posebno stresno i naporno razdoblje u kojem savetovanje i terapija zaista imaju važnu i korisnu ulogu.
Terapija će vam pomoći da povratite samopouzdanje i oslobodite se strahova. Bilo da je u pitanju nekoliko manjih, na prvi pogled beznačajnih simptoma ili patite od težih oblika, vreme je da potražite pomoć. Uz pomoć stručnog lica možete se u potpunosti oporaviti, povratiti snagu i uživati u materinstvu.
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Panični napad šta je to?
Panični Napad Šta je napad panike? Napad panike je kratka epizoda intenzivne anksioznosti koja izaziva fizičke senzacije straha. To može uključivati ubrzan rad srca, kratak dah, vrtoglavicu, drhtanje i napetost mišića. Napadi panike se javljaju često i neočekivano i...
Poremećaj Depersonalizacije/ Derealizacije
Poremećaj depersonalizacije i derealizacije је vrsta disocijativnog poremećaja gde se kod osobe javlja osećaj nestvarnosti, odvojenosti i otuđenosti od sebe, vlastitih misli, osećanja, tela i okoline.
Test za anksioznost.
TESTU MOŽETE PRISTUPITI OVDE, PRE IZRADE TESTA POŽELJNO JE DA PROČITATE TEKST DO KRAJA. Uvod Hipnoza je stanje svesti u koje ulazimo više puta dnevno. Naučna istraživanja pokazuju da na svakih 40 min. sponatno ulazimo u hipnotičko stanje barem na 5 min. To stanje...
Hipnoza za Anksioznost
Hipnoza za uklanjanje anksioznosti Hipnoza kojom se eliminišu anksioznost i napadi panike pokazala se kao veoma moćan psihoterapeutski alat. Upotreba hipnoze u rešavanju anksioznosti ogleda se u promeni misaonog procesa koji dovodi do anksioznosti i panike. Tokom...
U osnovi Agorofobije leže panični napadi
Uvod Stres je jedan od glavnih okidača panicnih napada. Moguće je da i sami prepoznamo određeni nivo stresa koji je prerastao naše mogućnosti da ga se oslobodimo, ali isto tako je moguće da je trenutak "okidač" odavno prošao i da ga se uopšte ne sećamo. Ponekad je...
Erotska hipnoza
Šta je erotska hipnoza? Erotska hipnoza je upotreba hipnoze za izazivanje određenog seksualnog cilja u nekom obliku ili formi. To uključuje jednu osobu koja vodi drugu osobu u stanje nalik transu koristeći samo svoj glas, a zatim predlaže određene stavove, ponašanja...
Prikrivena hipnoza
Da li ste ikada čuli za prikrivenu ili skrivenu hipnozu? Skrivena ili prikrivena hipnoza je tip hipnoze za koji nikad nećete biti svesni niti ćete je videti na televiziji. Prikrivena hipnoza je prirodna, po svojoj prirodi nevidljiva. To je tip hipnoze koju koriste...
O hipnozi i hipnoterapiji
Hipnoza je stanje svesti u koje ulazimo više puta dnevno. Naučna istraživanja pokazuju da na svakih 40 min. sponatno ulazimo u hipnotičko stanje barem na 5 min.
Hipnoza je najefikasnija u oslobadjanju od pusenja!
Hipnoza je 3 puta efikasnija od flastera za pušenje i 15 puta od faktora volje. Hipnoza je najefikasniji način za prestanak pušenja, po rezultatima, najvećeg naučnog istraživanja, koje je uporedjivalo različite pristupe za prekidanje ove navike. Meta – analiza ,...
Hipnoza za Anksioznost
Hipnoza za uklanjanje anksioznosti Hipnoza kojom se eliminišu anksioznost i napadi panike pokazala se kao veoma moćan psihoterapeutski alat. Upotreba hipnoze u rešavanju anksioznosti ogleda se u promeni misaonog procesa koji dovodi do anksioznosti i panike. Tokom...
Sta je hipnoterapija?
Uvod Hipnoterapija je jedinstvena metoda koja Vam pruža mogućnost da se vratite kroz vreme(u podsvest koja čuva sva vaša sećanja) sve do onih situacija i dešavanja koje su izazvale Negativna osećanja i pogrešne stavove u Vama. Regresivnom Hipnozom koristimo...