Šta leži u osnovi svih depresija?
Zakažite svoj terminUvod
Osnovni kontest u kome se javlja depresija je „fundimentalan gubitak“ i povezan je sa osećanjem žalosti. Ova veza se najbolje može uočiti kada se depresija javlja kao reakcija na neki značajni gubitak. Gubitak je takav da pogađa samu suštinu bića te osobe tako da ona nije u stanju da osmisli svoj budući život bez izgubljenog objekta, što doživljava kao gubitak svog života. Depresija je neka vrsta žalosti za samim sobom, odnosno za sopstvenom suštinom, koja je nepovratno izgubljena. Osoba sa simptomima depresije se žali da je bezvredna, ponaša se kao da je „izgubila“ svoj ego. U stvarnosti ona je izgubila objekat. Depresivno osećanje je intenzivno i subjekt se prepušta bez mogućnosti da se odbrani. Kada osoba uvidi da ne može da ispuni određeni uslov kojim je uslovila svoje pravo na život ili smiso svog života, ona gubi svaku motivaciju da ide ka budućnosti. Posledica je da depresivna osoba nema dovoljno energije, životne snage ili libida. Umara se pri najlakšim aktivnostima, kao što je održavanje higijene. Zbog toga njen ego nema snage da se odupre depresivnim mislima, niti da se aktivira u nekoj zdravoj ili prijatnoj aktivnosti.
Rezultat takvog razmišljanja su osećanja bezvrednosti, bezkorisnosti, nesposobnosti, totalne inferiornosti. Posledica ovakvog stava i ovakve preokupacije je poremećaj subjektivnog odnosa sa svetom: više ništa nije važno, ništa ne može privući njegovu pažnju i interesovanje, on se ne može skoncentrisati, nema motiva i energije, odbija da misli o spoljašnjim stimulusima ili to čini vrlo sporo i sa naporom. Radi se o potpunoj psihomotornoj inhibiciji, tome se pridružuju poremećaji spavanja, drastičan gubitak apetita i gubitak seksualnog interesovanja.
Osoba koja je preokupirana depresivnim predstavama i koja oseća depresivno raspoloženje potpuno je okupirana sobom, tako da se može govoriti o ravnodušnosti prema svetu koji okružuje i prema aktuelnim zbivanjima . To je depresija.
Postporođajna depresija
Postporođajna depresija nastaje pod uticajem raznih promena, vezuje se za promene u hormonskom statusu, za stres i iscrpljenost usled porođaja i samog porođaja kao trenutka koji menja život.
Depresija stanje savremenog doba
Uvod Definicija: Subjekt oseća depresiju kada ima stav da je takav kakav jeste, nemoćan da bilo šta promeni u svom životu, tako da se oprašta od života. Depresija je socijalno osećanje, omogućeno internalizacijom prezirućih i mrzećih autoriteta u unutrašnje psihičke...
Depresija kroz kliničke oblike
Uvod Postoji više različitih oblika u kojima se depresija može pojaviti. Oni se razlikuju zavisno o težine, načina ispoljavanja, ritma ispovanja simptoma. DSM-IV klasifikuje depresije svrstavajući ih unutar šire kaategorije „Poremećaji raspoloženja“ podeljenih u tri...
Vekslerov test inteligencije za odrasle -WAIS
WAIS (Wechsler Adult Intelligence Scale) Autor prve verzije ovog testa je David Wechsler (1896-1981). Jedan od poznatijih psihologa 20. veka. On opisuje inteligenciju kao ukupni kapacitet osobe da deluje sa ciljem, da razmišlja racionalno i da se efikasno suočava sa...
REVISK
REVISK Revidirana skala za merenje inteligencije dece po principima Vekslera je test koji se odavno koristi u svetu za procenu inteligencije polaznika u školu. Predstavlja veoma važnu komponentu kod procene psihičkih i intelektualnih sposobnosti učenika. Ukazuje na...
MMPI 2 Test
Test se sastoji iz 567 jednostavnih pitanja gde testirani subjekti treba da odgovore iskreno sa “tačno” ili “netačno”.
Plucikov test
Ljudski razvoj prolazi kroz nekoliko faza samosvesti. Ono što je poražavajuće je da veliki broj ljudi ostane na nivou desetogodišnjaka kada je nivo razvoja samosvesti i emocionalne inteligencije u pitanju.
Test Big 5
Prema istraživanjima postoje 5 osnovnih tipova ličnosti: otvoreni, savesni, ekstrovertni, prilagodljivi i neurotični. Kod većine formirana ličnost se sastoji iz svih ovih tipova, ali je jedan tip uvek dominantan.
Mahoverov test ljudske figure
Mahoverov test ljudske figure je namenjen deci ali i odraslima. Cilj ovog testa je da se proceni kako testirani subjekti percipiraju ljude oko njih uključujući i njihovu porodicu, kao i interpersonalne i kognitivne sposobnosti.
Super mi je sad i zato Vam se zahvaljujem Aleksandre. Samo sam poslusao vase savete vezane za moje probleme koji su me uvukli u depresiju u kojoj sam bio vec 10 punih meseci. I eto bas u ovo poslednje vreme sam izasao iz tog vrtloga zahvaljujuci najpre vama. Da mi je bilo lako nije, najpre bio sam ljubomoran na sve druge koji su s lakoćom imali sve ono što je mene jako mučilo i gusilo a ja nisam mogao da se maknem sa mesta. A sada je nesto sasvim drugacije sada se mnogo bolje osecam jer su mi sklonjeni problemi… Pročitaj više