Šta leži u osnovi svih depresija?
Zakažite svoj terminUvod
Osnovni kontest u kome se javlja depresija je „fundimentalan gubitak“ i povezan je sa osećanjem žalosti. Ova veza se najbolje može uočiti kada se depresija javlja kao reakcija na neki značajni gubitak. Gubitak je takav da pogađa samu suštinu bića te osobe tako da ona nije u stanju da osmisli svoj budući život bez izgubljenog objekta, što doživljava kao gubitak svog života. Depresija je neka vrsta žalosti za samim sobom, odnosno za sopstvenom suštinom, koja je nepovratno izgubljena. Osoba sa simptomima depresije se žali da je bezvredna, ponaša se kao da je „izgubila“ svoj ego. U stvarnosti ona je izgubila objekat. Depresivno osećanje je intenzivno i subjekt se prepušta bez mogućnosti da se odbrani. Kada osoba uvidi da ne može da ispuni određeni uslov kojim je uslovila svoje pravo na život ili smiso svog života, ona gubi svaku motivaciju da ide ka budućnosti. Posledica je da depresivna osoba nema dovoljno energije, životne snage ili libida. Umara se pri najlakšim aktivnostima, kao što je održavanje higijene. Zbog toga njen ego nema snage da se odupre depresivnim mislima, niti da se aktivira u nekoj zdravoj ili prijatnoj aktivnosti.
Rezultat takvog razmišljanja su osećanja bezvrednosti, bezkorisnosti, nesposobnosti, totalne inferiornosti. Posledica ovakvog stava i ovakve preokupacije je poremećaj subjektivnog odnosa sa svetom: više ništa nije važno, ništa ne može privući njegovu pažnju i interesovanje, on se ne može skoncentrisati, nema motiva i energije, odbija da misli o spoljašnjim stimulusima ili to čini vrlo sporo i sa naporom. Radi se o potpunoj psihomotornoj inhibiciji, tome se pridružuju poremećaji spavanja, drastičan gubitak apetita i gubitak seksualnog interesovanja.
Osoba koja je preokupirana depresivnim predstavama i koja oseća depresivno raspoloženje potpuno je okupirana sobom, tako da se može govoriti o ravnodušnosti prema svetu koji okružuje i prema aktuelnim zbivanjima . To je depresija.
Maskirana i nasmešena depresija
MASKIRANA ( LARVIRANA ILI SKRIVENA ) DEPRESIJA Maskirana depresija se više ne koristi kao dijagnoza. Ovo je verovatno zato što je termin nejasan, a lista simptoma povezanih sa njim je toliko široka da je često dovodila do pogrešne dijagnoze. Dijagnostički i...
Postporođajna depresija
Postporođajna depresija nastaje pod uticajem raznih promena, vezuje se za promene u hormonskom statusu, za stres i iscrpljenost usled porođaja i samog porođaja kao trenutka koji menja život.
Poremećaj Depersonalizacije/ Derealizacije
Poremećaj depersonalizacije i derealizacije је vrsta disocijativnog poremećaja gde se kod osobe javlja osećaj nestvarnosti, odvojenosti i otuđenosti od sebe, vlastitih misli, osećanja, tela i okoline.
Opsesivno Kompulsivni poremećaj
Šta je opsesivno kompulsivni poremećaj? Opsesivno kompulsivni poremećaj (OKP) je poremećaj u kojem ljudi imaju ponavljajuće, neželjene misli, ideje ili senzacije (opsesije) zbog kojih se osećaju podstaknutim da rade nešto ponavljajuće (kompulzije). Ponašanja koja...
Šta je agorafobija?
Šta je agorafobija? Agorafobija se manifestuje kao snažan, bezrazložan strah na otvorenim prostorima, javnim mestima, u prevoznim sredstvima, gužvi, prilikom stajanja u redu, u velikim tržnim centrima, bioskopima, pozorištima, sportskim dvoranama, na mostovima u...
Strah od odbacivanja!
Šta je strah od odbacivanja? ( Strah od odbijanja ) Strah od odbacivanje od drugih ljudi uglavnom se svodi na strah od samog sebe. U osnovi je predstava o sebi kao inferiornom biću (samoprezir i inferiornost). Osoba veruje da bi mogla da uradi nešto neadekvatno, na...
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Specifične fobije
Šta su fobije i vrste fobija Specifične fobije predstavljaju intezivni strah i izbegavnje jedne određene vrste objekta ili situacija. Strah i izbegavanje dovoljno su snažni da ometaju svakodnevnu rutinu, posao ili odnose, i da uzrokuju značajnu duševnu patnju. Ono što...
Panični napad šta je to?
Panični Napad Šta je napad panike? Napad panike je kratka epizoda intenzivne anksioznosti koja izaziva fizičke senzacije straha. To može uključivati ubrzan rad srca, kratak dah, vrtoglavicu, drhtanje i napetost mišića. Napadi panike se javljaju često i neočekivano i...
Ja se protiv sebe i sopstvenih demona borim 15 ak godina…kad god bi se obratio kakvom doktoru,sve bi se svelo na njegov neprofesionalizam,i nerazumevanje pacijenata…
I da njegova konstantacija da sam osoba koja nije sazrela i da ne znam sta hocu…..
E pa stvari nisu onakve kako uvek izgledaju,ne moze niko da tvrdi ono sa cime se nikad u zivotu nije nosio,ja sam cist ,,primer”koliko ume da bude kasno ako predugo budes pod vodom……cuvajte sebe od ovog zla….ove posasti,bolesti savremenog drustva………zivi bili!
Super mi je sad i zato Vam se zahvaljujem Aleksandre. Samo sam poslusao vase savete vezane za moje probleme koji su me uvukli u depresiju u kojoj sam bio vec 10 punih meseci. I eto bas u ovo poslednje vreme sam izasao iz tog vrtloga zahvaljujuci najpre vama. Da mi je bilo lako nije, najpre bio sam ljubomoran na sve druge koji su s lakoćom imali sve ono što je mene jako mučilo i gusilo a ja nisam mogao da se maknem sa mesta. A sada je nesto sasvim drugacije sada se mnogo bolje osecam jer su mi sklonjeni problemi… Pročitaj više