Strah od gubitka kontrole
Zakažite svoj terminUvod
Strah od gubitka kontrole je redovni pratilac i sastavni pre svega: napada panike i opsesivno – komplusivnog poremećaja. U osnovi straha od gubtika kontrole je pogrešna, netačna procena osobe da će u nekom trenutku izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem i/ili emocijama što predstavlja uvod u ludilo, uvod u duševnu bolest. Što je strah koji osoba oseća jači to je osoba sklonija da veruje da će doći do gubitaka kontrole, što stvara dodatni strah. Postoje dva aspekta ideje o gubitku kontrole, gubitak kontrole u ponašanju i verovanje osobe da gubi kontrolu nad osećanjima.
Osobe koja ima strah od gubitka kontrole veruje da ako se prepusti nadolazećem strahu, odustane od brige ili ruminativnih misli da će izgubuiti kontrolu nad sopstvenim ponašanjem. Osobe koje pate od opsesivno – kompulsivnog poremećaja ponekada zamišljaju da će uraditi nešto što je u potpunosti suprotno njihovom moralnom sistemu vrednosti i toga se jako plaše. Ovakve slutnje se nikada ne obistine kod osoba koje imaju opsesivno – kompulsivni poremećaj.
Osobe ima strah od gubitka kontrole duboko veruju da moraju kontrolisati sve, svoje misli, osećanja i ponašanja, jer i sama pomisao na nešto loše može predstavljati uvod u realizaciju i ponašanje istog. Kada pričamo o gubitku kontrole nad ponašanjem treba istaći da je moguć samoda se javi kod osoba sa teškim (psihotičnim) duševnim ili neurološkim bolestima, koje podrazumevaju postojanje genetske vulnerabilnosti (postojanje takvih poremećaja u bližoj ili daljoj porodici) ili oštećenja mozga.
Strah od gubitka kontrole nad emocijama je takođe posledica pogrešnog uverenja da prihvatanje neprijatnih emocija i odustajanje od njihovog suzbijanja vodi u ludilo i mentalnu dezintegraciju. Uverenje osobe da gubi kontrolu nad sopstvenim osećanjima je inicirano naviranjem osećanja koja je osoba do sada uporno izbegavala, potiskivala ili poricala. Prihvatanje i suočavanje sa tim neprijatnim emocijama je jedini način za njihovo integrisanje. Da bi se osoba prepustila i prihvatila ova osećanja neophodno je da prvo prestane da ih se plaši.
Uz hipnoterapiju osoba uči kako da izražava i prihvati svoja osećanja kojih se plaše i na taj način ih osvesti i integriše. Strah od gubitka kontrole je samo pokazatelj da je kontrola koju osoba praktikuje suviše rigidna i neodrživa. S toga osoba može naučiti jedan zreliji i fleksibilniji vid kontrole koji ne podrazumeva strah.
Erotska hipnoza
Šta je erotska hipnoza? Erotska hipnoza je upotreba hipnoze za izazivanje određenog seksualnog cilja u nekom obliku ili formi. To uključuje jednu osobu koja vodi drugu osobu u stanje nalik transu koristeći samo svoj glas, a zatim predlaže određene stavove, ponašanja...
Maskirana i nasmešena depresija
MASKIRANA ( LARVIRANA ILI SKRIVENA ) DEPRESIJA Maskirana depresija se više ne koristi kao dijagnoza. Ovo je verovatno zato što je termin nejasan, a lista simptoma povezanih sa njim je toliko široka da je često dovodila do pogrešne dijagnoze. Dijagnostički i...
Prikrivena hipnoza
Da li ste ikada čuli za prikrivenu ili skrivenu hipnozu? Skrivena ili prikrivena hipnoza je tip hipnoze za koji nikad nećete biti svesni niti ćete je videti na televiziji. Prikrivena hipnoza je prirodna, po svojoj prirodi nevidljiva. To je tip hipnoze koju koriste...
MMPI 2 Test
Test se sastoji iz 567 jednostavnih pitanja gde testirani subjekti treba da odgovore iskreno sa “tačno” ili “netačno”.
Plucikov test
Ljudski razvoj prolazi kroz nekoliko faza samosvesti. Ono što je poražavajuće je da veliki broj ljudi ostane na nivou desetogodišnjaka kada je nivo razvoja samosvesti i emocionalne inteligencije u pitanju.
Test Big 5
Prema istraživanjima postoje 5 osnovnih tipova ličnosti: otvoreni, savesni, ekstrovertni, prilagodljivi i neurotični. Kod većine formirana ličnost se sastoji iz svih ovih tipova, ali je jedan tip uvek dominantan.
Mahoverov test ljudske figure
Mahoverov test ljudske figure je namenjen deci ali i odraslima. Cilj ovog testa je da se proceni kako testirani subjekti percipiraju ljude oko njih uključujući i njihovu porodicu, kao i interpersonalne i kognitivne sposobnosti.
O hipnozi i hipnoterapiji
Hipnoza je stanje svesti u koje ulazimo više puta dnevno. Naučna istraživanja pokazuju da na svakih 40 min. sponatno ulazimo u hipnotičko stanje barem na 5 min.
Šta su opsesivne misli a šta su ritualne radnje?
Šta su opsesivne misli? Opsesivne misli , predstave, koje se nameću protiv volje pojedinca, opsedaju ga i izazivaju strepnju. Opsesivne misli se koncentrišu na izvesne religijske i metafizičke probleme, na neke erotske i agrsivne teme, ali I na problem čistoće,...
Pitam se,posle ovoga,da li uopste posedujem racionalni um…kod mene je sve sazdano od emocija!!!!Ponekad je biti racionalan mnogo bolje.