Tipovi depresija i načini lečenja
Zakažite svoj terminLečenje od depresije može biti veoma teško. Hipnoza je jedan od načina da se u nesvesnom stanju stvore pozitivna očekivanja, koja će zatim stvoriti pozitivna osećanja. Na ovaj način možete lako pobediti depresiju uz pomoć hipnoterapije i NLP-a.
Ponekad se depresija naziva i melanholijom. Kako god da je nazivate, osećaj potištenosti nije dobar osećaj.
Najčešći tipovi depresije su: Major depression – najveći oblik depresije. Simptomi su osećaj tuge, nesanica i slab apetit. Osobe u ovakvom stanju su veoma statične, nemaju motivaciju i ne žele da učestvuju u životnim aktivnostima. Neki ljudi su potpuno isključeni iz života, a neki čak pomišljaju i na samoubistvo.
Distimija: Ovo je blaži oblik dugoročne depresije koji ne isključuje potpuno osobu iz životnih aktivnosti, ali osoba se ne oseća motivisano i ne funkcioniše shodno svojim mogućnostima. Ponekad ljudi koji se bore sa distimijom takođe pate i od depresije, u ovom slučaju problem je još ozbiljniji.
Manična depresija je takođe poznata i kao bipolarni poremećaj. Ovaj tip depresije je ređi nego predhodna dva. Uključuje cikluse maničnog stanja koji se smenjuju sa depresivnim stanjem.
Ovi poremećaji se ulgavnom dugo leče. Ponekad raspoloženje se menja u trenutku, ali uglavnom ima tendenciju da se menja postepeno. Postoji veliki broj vrsta depresije, gore navedene varijacije su najčešće. Simptomi su sledeći: anksioznost, pesimizam, osećaj tuge, nesanica, osećaj beznačajnosti i krivice, umor, gubitak telesne težine, glavobolja, pomišljaji na samoubistvo. Izvori depresije:
Mnogi tipovi depresija su nasledni.
Život u stresnom okruženju može voditi ka depresiji. Traume izazvane zbog finansijskih poteškoća, gubitak drage osobe ili problemi u vezi sa partnerom mogu biti izvori nastanka depresivnog stanja. Žene su duplo podložnije da postanu depresivne i uđu u depresivno stanje od muškaraca, ali naučnici ne znaju još zašto je to tako.
Ako i ti patiš od depresije, sigurno želiš savet od svog lekara. Tvoj lekar ti može prepisati neke lekove, ali ne zaboravi da svaki lek ima neželjene efekte. Nije li sjajno kad bi mogao da kontrolišeš i eliminišeš depresiju tako što ćes samo misliti na određene stvari, osnosno da je eliminišeš mislima?
Moguće je da ti ovo zvuči suviše jednostavno, ali često je slučaj da su mnogi tipovi depresije izazvani negativnim mislima. Ne veruješ mi? Evo isprobaj! Veoma je jednostavno. Samo upotrebi maštu i misli na nešto veoma tužno.Pomisli na to sada! Onda se vrati na ovaj članak. U redu, šta se desilo? Ako si se stvarno upustio u to što si mislio i vizuelizirao, počeo si da se osećas tužno i depresivno. I što više budeš sebi dozvoljavao da ostaneš mislima u tom stanju, osećaćeš se sve tužniji. I ostajući tako u tom stanju nastavićeš da se osećaš sve tužniji i u jednom trenutku naćićes se u dubokoj depresiji.
Dobra vest je da ako se skoncentrišeš na pozitivne misli zamenićes depresiju i tugu sa osećajem sreće i radosti. Slušaj sad pažljivo, jer su ovo ključne stvari za eliminisanje depresije. Naše perzistentne (stalne) misli se javljaju iz nesvesnog uma. To su misli koje automatski mislimo tokom celog dana. Ako se perzistentne misli o tvojim problemima ponavljaju iz dana u dan, na taj način će se povećati nivo anksioznosti, depresije i stresa.
Ali uvek postoji svetlo na kraju tunela! Od kada se hipnoza koristi kao način da se promene nesvesne misli, NLP i samohipnoza mogu brzo promeniti način na koji misliš, osećaš i način na koji se ponašaš. Sad ću ti tačno objasniti kako sve ovo funkcioniše. Hipnoza je prirodno stanje uma. U stvari, to je alfa stanje svesti. Mi ulazimo u to stanje svaki put kada legnemo da spavamo i opet kada se budimo iz sna. Takođe prolazimo kroz to stanje kada nešto zamišljamo ili maštamo o nečemu.
Nesvesni um je sedište naših emocija. Hipnoterapija je sjajan način da u nesvesnom umu izvršiš reprogamiranje, odnosno negativne misli zameniš pozitivnim mislima. To je način da zaobiđeš svesni um i stvoriš pozitivna očekivanja koje će stvoriti pozitivna osećanja. Depresija se uspešno savlađuje pomoću hipnoterapije!
Postporođajna depresija
Postporođajna depresija nastaje pod uticajem raznih promena, vezuje se za promene u hormonskom statusu, za stres i iscrpljenost usled porođaja i samog porođaja kao trenutka koji menja život.
Depresija stanje savremenog doba
Uvod Definicija: Subjekt oseća depresiju kada ima stav da je takav kakav jeste, nemoćan da bilo šta promeni u svom životu, tako da se oprašta od života. Depresija je socijalno osećanje, omogućeno internalizacijom prezirućih i mrzećih autoriteta u unutrašnje psihičke...
Depresija kroz kliničke oblike
Uvod Postoji više različitih oblika u kojima se depresija može pojaviti. Oni se razlikuju zavisno o težine, načina ispoljavanja, ritma ispovanja simptoma. DSM-IV klasifikuje depresije svrstavajući ih unutar šire kaategorije „Poremećaji raspoloženja“ podeljenih u tri...
Vekslerov test inteligencije za odrasle -WAIS
WAIS (Wechsler Adult Intelligence Scale) Autor prve verzije ovog testa je David Wechsler (1896-1981). Jedan od poznatijih psihologa 20. veka. On opisuje inteligenciju kao ukupni kapacitet osobe da deluje sa ciljem, da razmišlja racionalno i da se efikasno suočava sa...
REVISK
REVISK Revidirana skala za merenje inteligencije dece po principima Vekslera je test koji se odavno koristi u svetu za procenu inteligencije polaznika u školu. Predstavlja veoma važnu komponentu kod procene psihičkih i intelektualnih sposobnosti učenika. Ukazuje na...
MMPI 2 Test
Test se sastoji iz 567 jednostavnih pitanja gde testirani subjekti treba da odgovore iskreno sa “tačno” ili “netačno”.
Plucikov test
Ljudski razvoj prolazi kroz nekoliko faza samosvesti. Ono što je poražavajuće je da veliki broj ljudi ostane na nivou desetogodišnjaka kada je nivo razvoja samosvesti i emocionalne inteligencije u pitanju.
Test Big 5
Prema istraživanjima postoje 5 osnovnih tipova ličnosti: otvoreni, savesni, ekstrovertni, prilagodljivi i neurotični. Kod većine formirana ličnost se sastoji iz svih ovih tipova, ali je jedan tip uvek dominantan.
Mahoverov test ljudske figure
Mahoverov test ljudske figure je namenjen deci ali i odraslima. Cilj ovog testa je da se proceni kako testirani subjekti percipiraju ljude oko njih uključujući i njihovu porodicu, kao i interpersonalne i kognitivne sposobnosti.