Skip to main content

PsihoBata – Aleksandar Janković

  1. Početna
  2. Koje probleme rešavam
  3. Anksioznost lečenje
  4. Generalizovani anksiozni poremećaj (F41.1)

GAP · DSM-5 300.02 · ICD-10 F41.1

Generalizovani anksiozni poremećaj

Kada se "šta ako" misli upletu u klupko koje nosiš sa sobom ceo dan.

Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP) je hronična, teško kontrolisana briga o više stvari odjednom — porodici, poslu, novcu, zdravlju — često i kada nema konkretnog razloga. Telo je stalno napeto, san je plitak, a misli ne daju mira. Kod Aleksandra učiš da klupko raspetljavaš nit po nit. Prvi razgovor je besplatan i traje 20 minuta.

šta ako zakasnim?šta ako se razbolim?šta ako ostanem bez posla?šta ako deci nešto bude?šta ako ne stignem?Dodirni klupkoJedna nit, jedan trenutak

Kako izgleda GAP

Briga koja ne zna da se isključi

Osobe sa generalizovanim anksioznim poremećajem doživljavaju preteranu brigu o svakodnevnim stvarima — porodici, zdravlju, finansijama, poslu — često bez vidljivog povoda. Anksioznost ih prati i tokom sasvim rutinskih aktivnosti, uz stalno očekivanje da će se nešto iskomplikovati ili poći po zlu.

Takvo stanje traje danima i mesecima. Javljaju se problemi sa spavanjem — teško uspavljivanje, buđenje tokom noći i nemogućnost da se ponovo zaspi. Koncentracija slabi, čitanje postaje gotovo nemoguće, a misli se vrte oko najgorih mogućih scenarija u više oblasti života istovremeno.

"Ja uvek brinem. Osećam se napeto i ne mogu da se opustim."

Rečenica koju ljudi sa GAP-om najčešće izgovore na prvom razgovoru

Jedan običan dan

  1. Šta ako je ovaj bol u leđima nešto ozbiljno?

  2. Šef je kratko odgovorio. Šta ako nije zadovoljan?

  3. Rate, računi, cene… šta ako ne bude dovoljno?

  4. Dete se nije javilo. Šta ako mu se nešto desilo?

  5. Sve ispočetka, samo tiše i duže.

Dijagnostički kriterijumi (A–F)

Šest uslova koji moraju da budu zajedno

Za dijagnozu GAP-a potrebno je da svi kriterijumi budu ispunjeni. Kriterijum C je samoprocena koju možeš da probaš odmah — označi simptome koji te prate uz brigu.

  1. A

    Izražena briga

    Preterana anksioznost i briga prisutna većinu dana, najmanje šest meseci, usmerena na više različitih tema.

  2. B

    Teško se kontroliše

    Osoba ima teškoću da zaustavi ili odloži brigu, čak i kada zna da je preterana.

  3. D

    Posledice

    Anksioznost, briga ili telesni simptomi izazivaju klinički značajan stres ili ometaju posao, odnose i svakodnevicu.

  4. E

    Nije supstanca

    Stanje nije posledica psihoaktivnih supstanci, lekova ili telesne bolesti.

  5. F

    Nije drugi poremećaj

    Slika se ne može bolje objasniti drugim poremećajem.

C

C — najmanje tri od šest simptoma

Kod dece je dovoljan jedan simptom.

Kriterijum C · 0/6

Označi simptome koji te prate uz brigu većinu dana.

Oko čega se klupko plete

Četiri niti najčešće brige

Briga kod GAP-a nije vezana za jednu temu. Prelazi sa jedne na drugu, a svaka nova nit se upliće u prethodne.

  • Porodica

    Zdravlje i bezbednost bližnjih, deca, roditelji, odnosi.

  • Posao

    Rokovi, greške, mišljenje nadređenih, sigurnost radnog mesta.

  • Novac

    Računi, rate, štednja, budućnost koja nikad ne deluje dovoljno sigurno.

  • Zdravlje

    Svaki simptom kao mogući znak ozbiljne bolesti.

Kako telo nosi brigu

  • Mišićna napetost
  • Stomačne tegobe, proliv, mučnina
  • Razdražljivost
  • Umor
  • Nervoza
  • Nemir
  • Problemi sa spavanjem

Zašto se GAP često ne prepozna

Simptomi GAP-a se u velikoj meri poklapaju sa simptomima depresije, pa je tačnu dijagnozu teško postaviti. Procenjuje se da lekari opšte prakse ne prepoznaju adekvatno čak 45% anksioznih poremećaja — ljudi se najčešće žale na bolove ili nesanicu, a ne na brigu, pa lečenje ostaje nepotpuno.

Raspetljavanje počinje razgovorom

Opiši šta te brine i koliko dugo traje. Za 20 minuta dobijaš jasnu sliku sledećeg koraka. Aleksandar lično odgovara na svaku poruku.

Besplatno · Bez obaveze · Uživo ili online · E-mail: kontakt@psihobata.com

Mini alat: vreme za brigu

Parkiraj brigu, pa joj se vrati u dogovoreno vreme

Jedna od tehnika koje se koriste u radu sa GAP-om: umesto da se boriš sa brigom ceo dan, dogovoriš sa sobom kratko, tačno određeno vreme za nju. Kada se briga javi ranije, zapišeš je i "parkiraš". Probaj ovde — ništa se ne čuva i ne šalje.

01

Zapiši brigu

Ili izaberi primer:

02

Razvrstaj parkirane brige 0

    Još nema parkiranih briga.

    • Mogu da utičemU vreme za brigu napravi jedan mali, konkretan korak.
    • Ne mogu da utičemVežbaj da je primetiš, imenuješ i pustiš da prođe.
    03

    Izaberi svoje vreme za brigu

    Vreme za brigu ne biraj neposredno pred spavanje. Ako tehnika pojačava nemir, ne forsiraj je — to je znak da ti treba vođeni rad sa terapeutom.

    Učestalost

    GAP u brojkama

    • 4–6%ljudi tokom života iskusi generalizovani anksiozni poremećaj
    • 2×češće se javlja kod žena nego kod muškaraca
    • 45–59godina — uzrast u kome je GAP, prema istraživanjima, najzastupljeniji
    • 40%osoba sa GAP-om, procenjuje se, dobije odgovarajuću terapiju

    Ako se ne leči, GAP obično postaje hroničan i može trajati godinama. Zato je važno da briga koja traje mesecima dobije stručnu pažnju.

    Komorbiditet

    GAP retko dolazi sam

    Generalizovani anksiozni poremećaj često postoji zajedno sa drugim psihičkim stanjima. Sličnosti sa depresijom su toliko velike da su pojedini stručnjaci predlagali da se GAP svrsta među poremećaje raspoloženja.

    Kada GAP postoji uz druge psihičke poremećaje, rizik od invaliditeta i samoubistva je značajno veći. Većina istraživanja lečenja GAP-a ne uzima komorbiditet dovoljno u obzir, pa je individualna procena posebno važna.

    • Teža depresija

      Najčešći pratilac; iscrpljenost od brige i gubitak zadovoljstva se prepliću.

    • Bipolarni poremećaj

      Promene raspoloženja mogu prikriti ili pojačati anksioznu sliku.

    • Drugi anksiozni poremećaji

      Napadi panike, socijalna anksioznost, specifične fobije.

    • Problemi sa supstancama

      Alkohol ili sedativi kao pokušaj da se briga utiša.

    Ovi saveti pomažu da bolje razumeš generalizovanu anksioznost, ali ne zamenjuju terapiju niti hitnu pomoć. Ako se pojave misli o samopovređivanju, odmah pozovi 194 ili 112, ili se javi najbližoj hitnoj službi.

    Lečenje: NLP i hipnoterapija

    Kako se klupko raspliće

    GAP se obično leči lekovima, psihoterapijom ili njihovom kombinacijom. Neuro-lingvističko programiranje (NLP) i hipnoterapija uče drugačije načine razmišljanja, ponašanja i reagovanja, razvijaju samokontrolu, opuštanje i veštine suočavanja sa anksioznošću. Prema dostupnim istraživanjima, oko polovine klijenata pokazuje pozitivan klinički odgovor, uz manje anksioznosti i depresije.

    1. 1

      Besplatan razgovor

      20 minuta da opišeš šta te brine i dogovoriš sledeći korak.

    2. 2

      Mapa briga

      Zajedno razvrstavate niti: teme, okidače, telesne reakcije i navike koje brigu održavaju.

    3. 3

      NLP i hipnoza

      Duboka relaksacija, rad sa uverenjima i uvežbavanje novih reakcija na "šta ako" misli.

    4. 4

      Samostalnost

      Tehnike koje koristiš sam/a, dok briga ne postane ono što treba da bude — povremena i korisna.

    Kod GAP-a rad se posebno usmerava na četiri veštine:

    • Imenovati osećanja

      Prepoznati i opisati šta osećaš, umesto da sve postane jedna nejasna "napetost".

    • Prihvatiti doživljaj

      Prihvatiti emocionalno iskustvo i prilagoditi mu svoje reakcije, umesto borbe sa njim.

    • Manje izbegavanja

      Smanjiti emocionalnu zavisnost i izbegavajuće ponašanje koje brigu održava.

    • Jasnije odluke

      Emocionalno obraditi nove informacije, prepoznati potrebe, donositi odluke i usmeravati misli i ponašanje.

    O lekovima

    U lečenju GAP-a često se koriste antidepresivi i anksiolitici, koje propisuje lekar. Dejstvo nekih počinje brzo, a antidepresivima je obično potrebno nekoliko nedelja; na početku se mogu javiti neželjeni efekti poput problema sa snom, glavobolje ili mučnine. Lekovi ne bi trebalo da budu jedino dugoročno rešenje — i ne ukidaj ih niti menjaj bez dogovora sa lekarom.

    Kako živeti sa GAP-om

    • Prvi korak je lekar opšte prakse, koji proverava da li su simptomi posledica anksioznosti, telesnog problema ili oba.
    • Kod sumnje na anksiozni poremećaj lekar upućuje psihijatru, koji po potrebi propisuje terapiju.
    • Najbolji rezultati postižu se kombinacijom lekova i psihoterapije.
    • Pomažu i grupe podrške, meditacija, joga i uključivanje porodice.
    • Porodica treba da zna: nema instant rešenja, poremećaj je stvaran i ozbiljan i tako mu treba i pristupiti.

    Kome je namenjena

    Kada briga radi prekovremeno

    GAP se često krije iza reči "odgovoran", "pedantan" ili "samo sam takav/va". Prepoznaješ li se?

    • Preduzetnici i menadžeri

      Briga o novcu, timu, klijentima i rokovima ne prestaje ni vikendom. Kod ljudi iz biznisa GAP se lako maskira kao "posvećenost" — dok ne počne da krade san i jasnoću odluka.

    • Sportisti

      Stalno preispitivanje forme, povreda, selekcije i ugovora. Kod sportista hronična briga troši energiju koja je potrebna za trening i takmičenje.

    • Roditelji

      Briga za decu koja prerasta u stalni strah i kontrolu.

    • Oni koji ne spavaju

      Misli koje se pale čim se svetla ugase.

    • Oni sa "neobjašnjivim" tegobama

      Stomak, leđa, glavobolje — a nalazi uredni.

    • Perfekcionisti

      Svaka greška kao potencijalna katastrofa.

    Zašto Aleksandar

    Mirno, strukturisano, bez žurbe

    Aleksandar radi kao psihoterapeut i hipnoterapeut u kabinetu u Karpoševoj 89/A, Banovo brdo, i online. Kod GAP-a rad je strukturisan, sa jasnim ciljevima i tehnikama koje nosiš sa sobom.

    Brigu ne pobeđuješ tako što je utišaš silom, već tako što naučiš kada da je saslušaš, a kada da je pustiš.

    Aleksandar Janković
    • 01

      NLP i hipnoterapija

      Tehnike za rad sa mislima, telom i navikama u jednom procesu.

    • 02

      Jasan plan

      Posle prvih susreta dobijaš okviran plan i ciljeve rada.

    • 03

      Sportisti i biznis

      Razumevanje pritiska u sportu i poslu, bez banalizovanja.

    • 04

      Diskrecija

      Bez čekaonice i bez uputa. Aleksandar lično odgovara na poruke.

    Seansa50 minutaUvodni razgovor20 min, besplatnoFormatKabinet ili online

    Česta pitanja

    Pitanja o generalizovanoj anksioznosti

    Po čemu se GAP razlikuje od obične brige?

    Obična briga je vezana za konkretan problem i prolazi kada se on reši. Kod GAP-a briga traje većinu dana najmanje šest meseci, prelazi sa teme na temu, teško se kontroliše i prate je telesni simptomi.

    Da li je GAP isto što i depresija?

    Nije, ali se simptomi delimično poklapaju i često postoje zajedno. Zato dobra procena uvek proverava oba stanja.

    Zašto mi lekar kaže da je "samo stres"?

    Ljudi sa GAP-om se lekaru najčešće javljaju zbog bolova ili nesanice, pa se anksioznost lako previdi. Ako briga traje mesecima, vredi tražiti i psihološku procenu.

    Kako pomažu NLP i hipnoterapija?

    Uče te drugačijim načinima razmišljanja i reagovanja, razvijaju opuštanje i samokontrolu i pomažu da prepoznaš i imenuješ osećanja. Hipnoza je komplementarna metoda i najbolje deluje kao deo celog plana.

    Da li su mi potrebni lekovi?

    O tome odlučuje lekar. Najbolji rezultati se obično postižu kombinacijom lekova i psihoterapije. Ako lekove već uzimaš, ne ukidaj ih niti menjaj bez dogovora sa lekarom.

    Koliko traje lečenje?

    Zavisi od trajanja simptoma, komorbiditeta i tvojih ciljeva. GAP traži strpljenje — napredak je postepen, ali stvaran.

    Da li "vreme za brigu" zaista pomaže?

    Kod mnogih ljudi pomaže da briga prestane da se širi na ceo dan. Ipak, to je jedna tehnika među više njih i najbolje deluje uz vođenje terapeuta.

    Može li online?

    Može. Seanse se održavaju uživo na Banovom brdu ili putem video poziva.

    Nisi našao/la odgovor? Piši — Aleksandar lično odgovara na svaku poruku.

    Postavi pitanje

    Za kraj

    Jedna nit u jednom trenutku

    Generalizovani anksiozni poremećaj je stvaran i ozbiljan, ali nije sudbina. Uz strpljenje, dobar plan i podršku, briga može ponovo da postane ono što treba da bude: povremeni signal, a ne stalna pozadinska buka. Prvi razgovor je besplatan i traje 20 minuta.

    Klupko se ne raspliće povlačenjem svih niti odjednom.

    Aleksandar Janković