Skip to main content

PsihoBata – Aleksandar Janković

  1. Početna
  2. Koje probleme rešavam
  3. Depresija lečenje
  4. Depresivni poremećaj izazvan supstancama / medikamentima

Depresivni poremećaj · supstance i lekovi · DSM-5

Depresija izazvana supstancama i lekovima

Kada raspoloženje padne posle čaše, tablete ili noći koja je trajala predugo — i kada je važno znati šta je bilo prvo.

Alkohol, droge, pa i neki propisani lekovi mogu da izazovu pravu depresivnu sliku — tokom dejstva, u danima povlačenja ili posle početka nove terapije. Takva depresija često slabi kada supstanca izađe iz organizma, ali ne uvek, i nikad ne treba da je čekaš sam/a. Kod Aleksandra dobijaš mirnu, stručnu procenu bez osude: zajedno razdvajate šta je posledica supstance, a šta traži dublji rad, uz jasnu saradnju sa lekarom kada je reč o terapiji.

  • Bez osude i bez predavanja
  • 50 minuta po seansi
  • Uživo i online
Tok simptoma
  1. Upotreba
  2. Povlačenje
  3. Prestanak
  4. Oporavak

Simptomi se javljaju tokom ili ubrzo posle intoksikacije ili povlačenja — i slabe posle prestanka.

≈ 1 mesec

okvirni period posle prestanka u kom se prati da li simptomi slabe

Šta je ovaj poremećaj

Kada depresiju pokreće supstanca

Depresivni poremećaj izazvan supstancama ili medikamentima dijagnostikuje se kada se depresivni simptomi pojave kao posledica uzimanja psihoaktivnih supstanci — alkohola, droga ili lekova — ili kao rezultat njihovog povlačenja iz organizma.

Depresija posle upotrebe droga, alkohola i pojedinih lekova je česta. Ovakvi poremećaji su povezani sa konkretnim supstancama, a alkohol je verovatno najčešći pokretač. Zato se ime supstance nalazi i u samom nazivu dijagnoze — na primer „depresivni poremećaj izazvan alkoholom" — a od supstance zavisi i šifra.

  • MitČinjenica

    Alkohol mi pomaže da se opustim, pa ne može da izazove depresiju.

    Alkohol kratkoročno opušta, ali deluje kao depresant centralnog nervnog sistema. Redovno pijenje i „teški" dani posle su među najčešćim pokretačima depresivnih simptoma.

    Dodirni za činjenicu
  • MitČinjenica

    Ako lek propiše lekar, ne može da utiče na raspoloženje.

    I propisani lekovi ponekad imaju psihičke neželjene efekte. To nije razlog za prekid na svoju ruku, već za razgovor sa lekarom koji je lek propisao.

    Dodirni za činjenicu
  • MitČinjenica

    Pad posle vikenda i izlaska je samo mamurluk.

    Kratkotrajan pad posle intoksikacije je čest, ali ako se ponavlja, traje danima ili je izražen, zaslužuje pažnju — posebno kod stimulansa i kombinovanja supstanci.

    Dodirni za činjenicu
  • MitČinjenica

    Kad prestanem, sve će samo od sebe proći.

    Kod mnogih se raspoloženje zaista popravi u nedeljama apstinencije. Ali taj period ume da bude najteži, a rizik od povratka je tada najveći — podrška pravi razliku.

    Dodirni za činjenicu

Dijagnostički kriterijumi · DSM-5

Uputstvo koje čita kliničar

Kriterijumi su ovde prepričani jednostavnim jezikom. Pišu se kao uputstvo uz lek: jasno, redom — i služe da se razlikuje depresija koju izaziva supstanca od depresije koja postoji nezavisno od nje.

Dijagnostički kriterijumiDSM-5
A

Izražen poremećaj raspoloženja

U kliničkoj slici preovlađuje uporno depresivno raspoloženje ili jasno smanjeno interesovanje i uživanje u svim ili skoro svim aktivnostima.

B

Veza sa supstancom

Istorija, pregled ili laboratorijski nalazi pokazuju oba sledeća uslova:

  1. 1simptomi iz kriterijuma A razvili su se tokom ili ubrzo posle intoksikacije, povlačenja ili izlaganja leku
  2. 2supstanca ili lek o kome je reč može da izazove takve simptome
C

Nije nezavisna depresija

Slika se ne može bolje objasniti depresivnim poremećajem koji nije izazvan supstancom. Na nezavisnu depresiju upućuje:

  • simptomi su postojali pre početka upotrebe supstance ili leka
  • simptomi traju značajno dugo — okvirno oko mesec dana — posle prestanka akutnog povlačenja ili teške intoksikacije
  • postoje drugi dokazi o nezavisnoj depresiji, na primer ranije epizode bez upotrebe
D

Nije samo delirijum

Poremećaj se ne javlja isključivo tokom delirijuma.

E

Utiče na život

Stanje izaziva klinički značajnu patnju ili narušava funkcionisanje na poslu, u porodici, odnosima ili drugim važnim oblastima.

Napomena

Ova dijagnoza se postavlja umesto dijagnoze same intoksikacije ili povlačenja samo kada depresivni simptomi preovlađuju u kliničkoj slici i dovoljno su izraženi da zahtevaju posebnu kliničku pažnju.

Vremenska linija

Šta je bilo prvo — i šta ostaje

Pomeri klizač i prođi kroz tipičan tok. Upravo redosled događaja — kada su simptomi počeli i da li slabe posle prestanka — najviše govori o tome da li depresiju izaziva supstanca.

01 / 06

Pre upotrebe

Raspoloženje je stabilno ili ima svoje uobičajene oscilacije. Važno je znati kako si se osećao/la pre — to je polazna tačka svake procene.

02 / 06

Intoksikacija

Tokom dejstva supstance ili nekoliko sati posle mogu se javiti potištenost, praznina, plačljivost ili razdražljivost — naročito kod alkohola i sedativa.

03 / 06

Povlačenje

Kada dejstvo prestane, dolazi „pad": umor, bezvoljnost, nesanica ili preterano spavanje, beznađe. Kod stimulansa, poput kokaina i amfetamina, taj pad ume da bude vrlo težak.

04 / 06

Prve nedelje apstinencije

Kod depresije izazvane supstancom simptomi obično slabe iz nedelje u nedelju. Ovaj period je najbolji pokazatelj šta je zaista posledica supstance.

05 / 06

Oko mesec dana posle

Ako simptomi traju značajno duže — prema DSM-5 okvirno oko mesec dana posle akutnog povlačenja ili teške intoksikacije — razmatra se nezavisni depresivni poremećaj.

06 / 06

Oporavak

Kada se raspoloženje vraća uz prestanak upotrebe, to govori u prilog dijagnozi izazvanoj supstancom. Rad na prevenciji povratka ostaje ključan i posle toga.

Supstance i šifre

Supstance koje mogu izazvati depresiju

Supstance za koje je potvrđeno da mogu izazvati depresivni poremećaj, sa šiframa. Šifra po ICD-10-CM zavisi i od toga da li uz depresiju postoji poremećaj upotrebe supstance i koliko je izražen.

SupstancaICD-9-CMUz blag poremećaj upotrebeUz umeren ili težak poremećaj upotrebeBez poremećaja upotrebe
Alkohol291.89F10.14F10.24F10.94
Fenciklidin292.84F16.14F16.24F16.94
Ostali halucinogeni292.84F16.14F16.24F16.94
Inhalanti292.84F18.14F18.24F18.94
Opioidi292.84F11.14F11.24F11.94
Sedativi, hipnotici, anksiolitici292.84F13.14F13.24F13.94
Amfetamin ili drugi stimulans292.84F15.14F15.24F15.94
Kokain292.84F14.14F14.24F14.94
Druga ili nepoznata supstanca292.84F19.14F19.24F19.94

Šifre su navedene informativno. Dijagnozu i šifru određuje lekar ili kliničar posle procene.

Razgovor bez osude, u sopstvenom tempu

Ne moraš prvo da prestaneš da bi smeo/la da se javiš. Dvadeset minuta besplatnog razgovora dovoljno je da opišeš šta se dešava i da zajedno vidite koji je sledeći korak. Aleksandar lično odgovara na svaku poruku.

Potpuna diskrecija · Bez uputa i bez dijagnoze

Telefon062 262 195 E-mailkontakt@psihobata.com

Diferencijalna dijagnoza

Tri pitanja koja razdvajaju dijagnoze

Kliničar prolazi kroz ova pitanja redom. Odgovori retko dolaze odmah — zato je praćenje u nedeljama apstinencije toliko važno.

  1. 1

    Da li su simptomi postojali pre početka upotrebe?

    Da

    Verovatnije je reč o nezavisnoj depresiji

    Ne
  2. 2

    Da li traju duže od oko mesec dana posle prestanka?

    Da

    Razmatra se nezavisni depresivni poremećaj

    Ne
  3. 3

    Da li su jači nego što se očekuje od same intoksikacije ili povlačenja?

    Ne

    Intoksikacija ili povlačenje, bez posebne dijagnoze depresije

    Da
  4. Depresivni poremećaj izazvan supstancom ili lekom

  • Depresija zbog telesne bolesti

    Ako depresiju izaziva sama bolest, a ne lek kojim se leči, reč je o depresiji izazvanoj drugim medicinskim stanjem.

  • Delirijum

    Naglo nastala smetenost i dezorijentisanost tokom intoksikacije ili povlačenja traže hitnu medicinsku pomoć.

Kada sumnjaš na lek

Lek se ne prekida na svoju ruku

Pojedini propisani lekovi mogu kod nekih ljudi da doprinesu depresivnim simptomima. To ne znači da su loši ni da ih treba izbegavati — znači samo da o svakoj promeni raspoloženja vredi razgovarati sa lekarom.

Primeri grupa lekova o kojima se tada razgovara sa lekarom

  • kortikosteroidi
  • interferon
  • pojedini hormonski preparati
  • neki antiepileptici
  • pojedini lekovi za krvni pritisak
  • anabolički steroidi, posebno pri prekidu
  1. 01

    Zapiši šta primećuješ

    Kada je raspoloženje počelo da se menja, kada si počeo/la lek ili promenio/la dozu, šta se dešava tokom dana.

  2. 02

    Javi se lekaru koji je propisao lek

    Samo on može da proceni vezu, da prilagodi dozu ili zameni lek drugim.

  3. 03

    Ne prekidaj naglo

    Kod sedativa, antidepresiva ili kortikosteroida nagli prekid može izazvati ozbiljne simptome obustave ili biti opasan.

  4. 04

    Uključi psihološku podršku

    Dok se terapija prilagođava, psihoterapija pomaže da lakše prođeš kroz period dok se raspoloženje ne stabilizuje.

Ne ukidaj niti menjaj lekove bez dogovora sa lekarom. Sumnja da ti lek menja raspoloženje je razlog za razgovor sa lekarom — nikada za samostalan prekid.

Kako izgleda proces

Od prvog razgovora do stabilnog oporavka

Rad se prilagođava tome koja je supstanca u pitanju, koliko dugo traje upotreba i da li je potrebno i lekarsko praćenje. Nijedan korak ne zahteva da budeš „spreman/na na sve" odmah.

  1. Besplatan uvodni razgovor

    Dvadeset minuta, telefonom, uživo ili online, bez obaveze i bez osude.

  2. Procena obrasca

    Zajedno mapirate kada se javlja upotreba, šta joj prethodi i kako se raspoloženje menja kroz dane.

  3. Psihoterapija

    Seanse od 50 minuta: rad na okidačima, motivaciji, emocijama koje su se „gasile" supstancom i novim načinima da se nosiš sa stresom.

  4. Hipnoterapija kao dodatak

    Kada je korisno, hipnoza se uključuje kao komplementarna metoda za duboko opuštanje, stres, san i rad sa žudnjom.

  5. Prevencija povratka

    Plan za rizične situacije i dogovor o saradnji sa lekarom ili psihijatrom kada je potrebna medicinska podrška.

Kod izražene fizičke zavisnosti, posebno od alkohola, sedativa ili opioida, prestanak mora da ide pod nadzorom lekara.

Kome je ova podrška namenjena

Supstanca kao ventil — i cena koja dolazi posle

Iza upotrebe najčešće ne stoji „slab karakter", nego pritisak, bol, nesanica ili potreba da se nešto izdrži. Zato je važno gledati i ono što supstanca pokušava da reši.

Zakaži besplatan razgovor
  • Sportisti

    Lekovi protiv bolova posle povrede, anabolički steroidi, stimulansi ili suplementi nepoznatog sastava mogu da promene raspoloženje — naročito pri prekidu, kada sezona stane ili se telo oporavlja.

  • Preduzetnici i menadžeri

    Čaša posle posla koja postaje tri, stimulansi za duge dane i tablete za san: obrazac koji spolja izgleda kao produktivnost, a iznutra prazni.

  • Posle vikenda i provoda

    Ponavljani „padovi" nekoliko dana posle izlaska, sa tugom i nemirom, znak su da vredi pogledati obrazac, ne samo jednu noć.

  • Na dugotrajnoj terapiji

    Ako si primetio/la promenu raspoloženja posle novog leka ili promene doze, razgovor sa lekarom i psihološka podrška idu zajedno.

Kratka samoprocena

Da li se raspoloženje kreće uz upotrebu?

Ovo nije dijagnostički test, već način da primetiš obrazac. Označi ono što ti zvuči poznato u poslednjih nekoliko meseci.

0 / 6 označeno

Šta ovo znači

Označi ono što ti zvuči poznato. Nema tačnih i pogrešnih odgovora — samo iskren pogled na obrazac.

Ovi koraci pomažu da lakše razumeš šta se dešava, ali ne zamenjuju terapiju niti hitnu pomoć. Ako se pojave misli o samopovređivanju, odmah pozovi 194 ili 112, ili se javi najbližoj hitnoj službi.

Supstanca je često odgovor na neko pitanje. Naš posao je da nađemo to pitanje — i bolji odgovor na njega.

Aleksandar Janković, psihoterapeut i hipnoterapeut

Zašto Aleksandar

Mirna procena, bez etiketa

Aleksandar Janković je psihoterapeut i hipnoterapeut koji radi sa depresijom, zavisnostima i stresom — u kabinetu na Karpoševoj 89/A, Banovo brdo, ili preko video poziva za one koji nisu u Beogradu.

  • 01

    Bez osude

    O upotrebi se ovde razgovara otvoreno i bez moralisanja. To je jedini način da se vidi pravi obrazac.

  • 02

    Jasna granica

    Kada je potrebna medicinska pomoć — detoksikacija, promena terapije — dobijaš jasnu preporuku gde i kome da se obratiš.

  • 03

    Konkretni koraci

    Svaka seansa nosi nešto što možeš da primeniš već sutra: plan za rizične situacije, san, stres.

  • 04

    Potpuna diskrecija

    Bez uputa, bez čekaonice i bez slučajnih susreta. Ono što se kaže u kabinetu, tu i ostaje.

Trajanje seanse
50 minuta, uživo ili online
Lokacija
Karpoševa 89/A, Banovo brdo, Beograd
Radno vreme
Rad. dani 09:30–20h · Sub 09:30–15h

Česta pitanja

Pitanja o depresiji, alkoholu i lekovima

Q1Kako da znam da li je depresija izazvana alkoholom ili je postojala i pre?

Najviše govori redosled: da li je raspoloženje bilo loše i pre upotrebe i šta se dešava u nedeljama apstinencije. Ako simptomi slabe posle prestanka, verovatnije je da ih je izazvala supstanca.

Q2Koliko traje depresija posle prestanka upotrebe?

Kod depresije izazvane supstancom simptomi obično slabe u toku nekoliko nedelja. Ako traju značajno duže — okvirno oko mesec dana posle akutnog povlačenja — razmatra se nezavisni depresivni poremećaj.

Q3Da li da prestanem da pijem lek ako mislim da mi izaziva depresiju?

Ne na svoju ruku. Javi se lekaru koji je propisao lek — on može da prilagodi dozu ili ga zameni. Nagli prekid nekih lekova može biti opasan.

Q4Da li moram da prestanem sa upotrebom da bih počeo/la terapiju?

Ne. Mnogi počinju razgovor dok još koriste — upravo terapija pomaže da se donese i sprovede odluka o prestanku.

Q5Da li hipnoza može da pomogne kod zavisnosti i depresije?

Hipnoterapija može da bude koristan dodatak psihoterapiji — za opuštanje, san, stres i rad sa žudnjom — ali ne zamenjuje lekarsko lečenje kada je ono potrebno.

Q6Da li je razgovor zaista diskretan?

Da. Nema čekaonice ni slučajnih susreta, a dolaziš bez uputa i bez dijagnoze. Sve što se kaže ostaje između tebe i Aleksandra.

Q7Šta ako imam misli da sebi naudim?

Odmah pozovi 194 ili 112, ili se javi najbližoj hitnoj službi. Psihoterapija je važna, ali u akutnoj krizi prvo je potrebna hitna pomoć.

Q8Koliko košta prvi razgovor?

Prvi razgovor je besplatan i traje dvadeset minuta, bez ikakve obaveze da nastaviš. Cena redovne seanse saopštava se tokom tog razgovora.

Pitanje ostalo bez odgovora? Aleksandar lično čita i odgovara na svaku poruku.

Postavi pitanje
  1. Upotreba
  2. Povlačenje
  3. Prestanak
  4. Oporavak

Za kraj

Etiketa nije presuda

Depresija izazvana supstancom ili lekom je stanje koje se prepoznaje i leči — a često se i povlači kada se promeni ono što ga pokreće. Ne moraš da imaš sve odgovore da bi se javio/la. Dovoljno je dvadeset minuta razgovora, besplatno i bez obaveze.

„Prvi korak nije da prestaneš. Prvi korak je da o tome progovoriš."

PsihoBata · Aleksandar Janković