Sportisti
Kod sportista se anksioznost često krije iza „treme pred meč": lupanje srca u svlačionici, izbegavanje određenih takmičenja ili stalna briga o formi. Kada ti strah oduzima rezultat, a ne samo komfor, vreme je za rad na tome.
Ako si samohrani roditelj ili student, javi mi to prilikom zakazivanja — za tebe važi poseban popust na cenu seanse, jer znam da baš u ovim periodima podrška najviše nedostaje.
Zakaži uz popust →Popust se primenjuje uz potvrdu statusa
PsihoBata – Aleksandar Janković
Samoprocena · 15 pitanja · oko 10 minuta
Petnaest pitanja koja ti pomažu da prepoznaš sa kojim oblikom anksioznosti se možda suočavaš — i da znaš šta da pitaš na prvom razgovoru.
Upitnik je zasnovan na klasifikaciji anksioznih poremećaja koju koriste stručnjaci za mentalno zdravlje, poznatoj kao DSM-IV. Obuhvata napade panike, agorafobiju, socijalnu anksioznost, specifične fobije, generalizovanu anksioznost i opsesivno-kompulzivne simptome. Rezultat se računa samo u tvom pregledaču i nije dijagnoza — to je polazna tačka. Prvi razgovor sa Aleksandrom je besplatan i traje 20 minuta.
Pre nego što počneš
Pre nego što počneš, obezbedi sebi mir i tišinu, da bi svu pažnju mogao/la neometano da usmeriš na pitanja. Na sva pitanja odgovori iskreno i samostalno — nema tačnih ni pogrešnih odgovora.
Upitnik ima 15 pitanja u šest kratkih delova. Možeš da se vraćaš i menjaš odgovore.
Odgovaraj prema tome kako se osećaš poslednjih meseci, a ne samo danas.
Tuđe mišljenje o tebi nije važno za ovaj upitnik — važno je kako ti doživljavaš sebe.
Upitnik ne traži ime, telefon ni e-mail. Odgovori se obrađuju samo u tvom pregledaču, ne čuvaju se i nestaju kada zatvoriš stranicu.
Važno: ovaj upitnik nije dijagnoza i ne zamenjuje pregled stručnjaka. Dijagnozu može da postavi samo stručno lice, posle razgovora i procene. Ako uzimaš terapiju, ne ukidaj niti menjaj lekove bez dogovora sa lekarom.
Upitnik
Tvoji odgovori ne pokazuju izražen obrazac nijednog anksioznog poremećaja iz upitnika. Ako se ipak osećaš loše, razgovor je uvek dobar izbor.
U odgovorima postoje pojedini znaci anksioznosti. To nije dijagnoza, ali je dobar povod da o tome razgovaraš sa stručnjakom pre nego što se simptomi prošire.
Tvoji odgovori odgovaraju obrascu jednog ili više anksioznih poremećaja. To nije dijagnoza, ali je jasan signal da vredi zakazati razgovor — za anksioznost postoje proverene metode rada.
Tvoji odgovori ne ukazuju na obrazac paničnog poremećaja.
Postoje pojedini znaci napada panike. Vredi obratiti pažnju na to koliko često se javljaju i koliko te brinu.
Odgovori odgovaraju obrascu paničnog poremećaja: spontani napadi, briga zbog novih napada i više telesnih simptoma.
Pročitaj više: Panični poremećaj →Nema izraženog izbegavanja situacija iz straha od panike.
Izbegavaš neke situacije iz straha od panike. To je vredno pomenuti na razgovoru, pre nego što se krug izbegavanja proširi.
Izbegavaš više situacija iz straha od panike — to odgovara obrascu agorafobije.
Pročitaj više: Agorafobija →Nema izraženog straha od sramote u društvenim situacijama.
Strah od sramote je prisutan, ali ne u mnogo situacija. Pratite kako utiče na posao i odnose.
Izbegavaš društvene situacije iz straha od sramote ili poniženja — to odgovara obrascu socijalne fobije.
Pročitaj više: Socijalna anksioznost →Nema izraženih specifičnih strahova.
Postoje određeni strahovi. Ako ne ometaju svakodnevicu, često su samo neprijatni; ako te ograničavaju, vredi ih rešavati.
Intenzivna anksioznost vezana je za određene situacije ili objekte — to odgovara obrascu specifične fobije.
Pročitaj više: Specifična fobija →Nema izražene dugotrajne, preterane brige.
Postoje znaci pojačane brige ili napetosti. Vredi proveriti koliko dugo traju i da li se šire na više oblasti života.
Preterana briga traje najmanje šest meseci i praćena je sa bar tri telesna ili psihička simptoma — to odgovara obrascu generalizovanog anksioznog poremećaja.
Pročitaj više: Generalizovani anksiozni poremećaj →Nema izraženih nametljivih misli ni ritualnih radnji.
Postoje nametljive misli ili ritualne radnje. Same po sebi nisu retke, ali ih vredi opisati stručnjaku.
Prisutne su i nametljive misli i ritualne radnje — to odgovara obrascu opsesivno-kompulzivnih simptoma.
Pročitaj više: Opsesivno-kompulzivni simptomi →Ako se osećaš ugroženo ili se pojave misli o samopovređivanju, odmah pozovi 194 ili 112, ili se javi najbližoj hitnoj službi.
Rezultat je indikativan i računa se samo u tvom pregledaču.
Kako se tumači
Svaki deo upitnika proverava ključne odrednice jednog poremećaja kako ih opisuje DSM-IV. Tumačenje ima tri nivoa: nema izraženih znakova, pojedini znaci i odgovara obrascu. Ovo je sažet, parafraziran opis — ne klinička definicija.
Ponavljani, neočekivani napadi panike, uz bar četiri telesna ili psihička simptoma, posle kojih traje briga zbog novog napada ili njegovih posledica.
Više o temi →Strah i izbegavanje mesta i situacija iz kojih bi izlazak mogao biti težak ili pomoć nedostupna ako dođe do panike — prevoz, gužve, otvoreni ili zatvoreni prostori, udaljenost od kuće.
Više o temi →Izražen strah od situacija u kojima te drugi posmatraju i procenjuju, zbog straha od sramote ili poniženja.
Više o temi →Intenzivan strah vezan za tačno određen objekat ili situaciju — životinje, visinu, krv, let avionom — koji je nesrazmeran stvarnoj opasnosti.
Više o temi →Preterana, teško kontrolisana briga o više stvari, koja traje najmanje šest meseci i praćena je napetošću, umorom, razdražljivošću, lošim snom ili teškoćama koncentracije.
Više o temi →Nametljive, neželjene misli i ponavljane radnje ili rituali kojima osoba pokušava da smanji napetost koju te misli izazivaju.
Više o temi →DSM-IV i DSM-5
Upitnik prati DSM-IV. Aktuelno izdanje priručnika, DSM-5, objavljeno je 2013. godine i neke poremećaje je razvrstalo drugačije. Pitanja su i dalje korisna za samoprocenu, ali je dobro znati šta je novo.
U DSM-IV bila je vezana za panični poremećaj; DSM-5 je opisuje kao samostalan poremećaj, koji može postojati i bez napada panike.
Danas se zove socijalni anksiozni poremećaj, a naglasak je na strahu od procene drugih.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj više nije među anksioznim poremećajima, već u zasebnoj grupi opsesivno-kompulzivnih i srodnih poremećaja.
Posttraumatski stresni poremećaj sada pripada poglavlju o poremećajima povezanim sa traumom i stresorima.
Pre zaključka
Lupanje srca, gušenje, vrtoglavica i bol u grudima deo su napada panike, ali mogu imati i telesne uzroke. Zato se, pre svakog zaključka, preporučuje i pregled kod lekara.
Poremećaji srčanog ritma i skokovi pritiska mogu da liče na napad panike.
Pojačan rad štitne žlezde često daje nemir, ubrzan puls i nesanicu.
Previše kafe, energetskih napitaka ili nekih suplemenata pojačava anksioznost.
Neki lekovi i nagli prestanak drugih mogu da izazovu simptome. Ne menjaj terapiju bez dogovora sa lekarom.
Kod sportista i preduzetnika
Kod sportista se anksioznost često krije iza „treme pred meč": lupanje srca u svlačionici, izbegavanje određenih takmičenja ili stalna briga o formi. Kada ti strah oduzima rezultat, a ne samo komfor, vreme je za rad na tome.
Kod ljudi iz biznisa anksioznost se prerušava u odgovornost: noćno razmišljanje o brojkama, izbegavanje prezentacija, napadi panike pred važne sastanke. Upitnik pomaže da razdvojiš stres posla od obrasca koji traži stručnu pomoć.
Posle upitnika
Rezultat upitnika je ulaznica za razgovor, a ne zaključak. Kod Aleksandra rad na anksioznosti ide ovim redom.
20 minuta: šta te muči, koliko dugo i šta si do sada probao/la. Možeš da poneseš i rezultat upitnika.
Klinički intervju i, po potrebi, standardizovani psihološki testovi, da bi slika bila potpuna.
Psihoterapija prilagođena tvom obliku anksioznosti; hipnoza se koristi kao komplementarna metoda kada ima smisla.
Po 50 minuta, uživo u kabinetu na Banovom brdu ili online, uz potpunu diskreciju i bez čekaonice.
Započni promenu
Bez obzira na rezultat, ako te anksioznost sputava, ne moraš da je nosiš sam/a. Prvi razgovor traje 20 minuta, besplatan je i ne obavezuje te ni na šta.
Anksioznost nije slabost karaktera. To je obrazac koji se može razumeti — a ono što razumeš, možeš i da menjaš.
Zašto kod Aleksandra
Aleksandar Janković je psihoterapeut i hipnoterapeut iz Beograda koji radi sa anksioznošću, napadima panike i fobijama. Kod Aleksandra ne dobijaš samo naziv poremećaja, nego objašnjenje šta održava tvoju anksioznost i konkretan plan kako da je smanjiš.
Ne treba ti uput ni dijagnoza da bi se javio/la.
Kabinet bez čekaonice, termini koji se ne preklapaju.
Seanse od 50 minuta u Beogradu ili putem video poziva.
Aleksandar lično odgovara na svaku poruku.
Česta pitanja
Nisi siguran/na kako da protumačiš rezultat? Aleksandar lično odgovara na svaku poruku.
Postavi pitanje →Nije. Upitnik je alat za samoprocenu koji prati strukturu DSM-IV kriterijuma. Dijagnozu može da postavi samo stručno lice, posle razgovora i procene.
Ne. Upitnik ne traži lične podatke, a odgovori se obrađuju isključivo u tvom pregledaču. Ništa se ne šalje i ne čuva.
Upitnik je nastao na osnovu DSM-IV. Većina pitanja je i danas relevantna, a razlike u novoj klasifikaciji opisane su na ovoj stranici.
To znači da tvoji odgovori liče na opis određenog poremećaja. Nije razlog za paniku, već za razgovor — anksiozni poremećaji su među najbolje proučenim psihičkim teškoćama i za njih postoje proverene metode rada.
Upitnik ne pokriva sve. Ako se osećaš loše, to je dovoljan razlog za razgovor, bez obzira na rezultat.
Hipnoza može biti korisna komplementarna metoda uz psihoterapiju, naročito za smirenje i rad sa telesnim simptomima. Ne obećava se izlečenje, već se procenjuje da li ima smisla u tvom slučaju.
Možeš, koliko god puta želiš. Klikni na „Popuni ponovo" i svi odgovori se brišu.
Sledeći korak
Upitnik ti daje reči za ono što osećaš. Sledeći korak je razgovor u kome te reči dobijaju smisao i plan. Zakaži besplatan uvodni razgovor ili pročitaj više o anksioznosti i njenom lečenju.
Kontakt
Ne moraš da znaš tačno šta ti treba. Piši mi ili me pozovi — obično odgovaram isti dan, a na besplatnom razgovoru od deset minuta razjasnimo ostalo.