MMPI 2 Test
Zakažite testiranjeMMPI 2 Test (Minesota Multifazični inventar ličnosti za adolescente)
Autori ovog testa su psiholog Starke Hathaway (1903-1984) i neurolog John McKinley(1891-1950). Prva verzija testa je nastala 1940. godine, a sledeća poboljšana verzija MMPI 2 1989. godine. Koristi se da oceni psihološko stajne adolescenata. Koristi se za uzrast od 14 do 18 godina i test traje oko 60 minuta. Test se sastoji iz 567 jednostavnih pitanja gde testirani subjekti treba da odgovore iskreno sa “tačno” ili “netačno”. Jedan od testova koji se najviše koristi zbog svoje pouzdanosti i jednostavog korišćenja. U novom izdanju je implementirana metoda gde prilikom analize može da se zaključi da je subjekt lagao na testu, u tom slučaju se test poništava i eventualno ponavlja.
Postoje 10 kliničkih skala koje daju indikacije ka različitim psihološkim stanjima. Nazivi ovih skala ne označavaju tip ličnosti u potpunosti zato što se ove skale međusobno preklapaju.
1- Hipohondrija
Ova skala je smišljena da identifikuje subjekte koji pokazuju simptome hipohondrije, tj. subjekte koji imaju tendenciju da veruju da imaju bolest za koju nemaju dijagnozu.
2- Depresija
Ovom skalom se identifikuje depresija. Ovo su subjekti koji iskazuju nedostatak nade u budućnost i generalno nezadovoljstvo životnom situacijom.
3- Histerija
Treća skala je dizajnirana tako da identifikuje subjekte koji histetično reaguju u stresnim situacijama. Imamo 5 komponenti ove skale koje se prate a to su: stidljivost, cinizam, neurotičnost, fizičko zdravlje i učestalost glavobolje.
4- Psihopatska devijacija
Ova skala indentifikuje psihopatsko ponašanje pojedinaca kao što je nemogućnost prihvatanja autoriteta i nemoralno ponašanje tj. ponašanje koje nije društveno prihvatljivo. Ova skala daje nam uvid u stepen poslušnosti subjekta i stepen antisocijalnog ponašanja.
5- Skala muškosti/ženstvenosti
Peta skala meri kako subjekat gleda na stereotipe o muškim i ženskim ulogama u društvu.
6- Paranoja
Ova skala indentifikuje paranoične tendencije kao što su preterani osećaj sumnje, konstantan osećaj proganjanja, kruti stavovi.
7- Psihastenija
Skala koje identifikuje subjekte koji ne mogu da se odupru specifičnim mislima i ponavljanju određenih radnji. Drugi naziv za ovu pojavu je opsesivno kompulzivni poremećaj. Za ovu grupu subjekta je karakterističan jak osećaj krivice, iracionalni strahovi i poteškoće u koncentraciji.
8- Šizofrenija
Osma skala identifikuje kod subjekta bizarne misli, specifičan način percipiranja stvarnosti, socijalna otuđenost, generalni nedostatak interesovanja, poteškoće prilikom stupanja u intimne odnose.
9- Hipomanija
Identifikuje karakteristike hipomanije kao što su: povišeno raspoloženje, halucinacije, zablude, iznenadni nalet ideja, kratki periodi depresije, ubrzani govor i motorne funkcije.
0- Socijalna introverzija
Skala socijalne introverzije meri stepen introvertnosti i ekstrovertnosti osobe. Subjekt koji je introvertan izbegava društvene aktivnosti zbog jakog osećaja nelagode i obično se povlače kad god je to moguće. Izražen osećaj stidljivosti, uglavnom imaju mali krug prijatelja.
Ako smatrate da je ovo test za Vas onda ste na pravom mestu. Prvi korak ka promeni je da shvatite na pravi način stanje u kojem se nalazite.
Ovaj test je licenciran što znači da ovaj test mogu da kupe i vrše procene samo psiholozi, psihijatri i svi oni koji imaju licencu za ovu vrstu poslova.
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Poremećaj Depersonalizacije/ Derealizacije
Poremećaj depersonalizacije i derealizacije је vrsta disocijativnog poremećaja gde se kod osobe javlja osećaj nestvarnosti, odvojenosti i otuđenosti od sebe, vlastitih misli, osećanja, tela i okoline.
Test za anksioznost.
TESTU MOŽETE PRISTUPITI OVDE, PRE IZRADE TESTA POŽELJNO JE DA PROČITATE TEKST DO KRAJA. Uvod Hipnoza je stanje svesti u koje ulazimo više puta dnevno. Naučna istraživanja pokazuju da na svakih 40 min. sponatno ulazimo u hipnotičko stanje barem na 5 min. To stanje...
Opsesivno Kompulsivni poremećaj
Šta je opsesivno kompulsivni poremećaj? Opsesivno kompulsivni poremećaj (OKP) je poremećaj u kojem ljudi imaju ponavljajuće, neželjene misli, ideje ili senzacije (opsesije) zbog kojih se osećaju podstaknutim da rade nešto ponavljajuće (kompulzije). Ponašanja koja...
Šta je agorafobija?
Šta je agorafobija? Agorafobija se manifestuje kao snažan, bezrazložan strah na otvorenim prostorima, javnim mestima, u prevoznim sredstvima, gužvi, prilikom stajanja u redu, u velikim tržnim centrima, bioskopima, pozorištima, sportskim dvoranama, na mostovima u...
Strah od odbacivanja!
Šta je strah od odbacivanja? ( Strah od odbijanja ) Strah od odbacivanje od drugih ljudi uglavnom se svodi na strah od samog sebe. U osnovi je predstava o sebi kao inferiornom biću (samoprezir i inferiornost). Osoba veruje da bi mogla da uradi nešto neadekvatno, na...
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Specifične fobije
Šta su fobije i vrste fobija Specifične fobije predstavljaju intezivni strah i izbegavnje jedne određene vrste objekta ili situacija. Strah i izbegavanje dovoljno su snažni da ometaju svakodnevnu rutinu, posao ili odnose, i da uzrokuju značajnu duševnu patnju. Ono što...
Panični napad šta je to?
Panični Napad Šta je napad panike? Napad panike je kratka epizoda intenzivne anksioznosti koja izaziva fizičke senzacije straha. To može uključivati ubrzan rad srca, kratak dah, vrtoglavicu, drhtanje i napetost mišića. Napadi panike se javljaju često i neočekivano i...