Vekslerov test inteligencije za odrasle -WAIS
Zakažite testiranjeWAIS (Wechsler Adult Intelligence Scale)
Autor prve verzije ovog testa je David Wechsler (1896-1981). Jedan od poznatijih psihologa 20. veka. On opisuje inteligenciju kao ukupni kapacitet osobe da deluje sa ciljem, da razmišlja racionalno i da se efikasno suočava sa svakodnevnim problemima i izazovima. Razvio je test inteligencije za decu i još nekoliko testova koji su ubrzo postali jedni od najkorišćenijih testova u Americi. Veoma često korišćen instrument u kliničkoj psihologiji i neuropsihijatriji. Vekslerov test inteligencije traje 60-90 minuta i sastoji se od 11 podtestova. Imamo četiri glavna pokazatelja rezultata:
1- Stepen verbalnog razumevanja – WAIS
Meri se sposobnost subjekta sasluša pitanje, da odgovori na pitanje tačno, pri tom se obraća pažjna na tok misli prilikom izražavanja. Ovaj prvi deo Vekslerovog testa je podeljen na tri segmenta.
Sličnosti
Od klijenta se traži da identifikuje kvalitativni odnos između dve reči.
Ovaj podtest odražava:
- veština apstraktnog mišljenja
- veštine formiranja koncepta
- verbalno rasuđivanje
Rečnik
Subtest vokabulara zahteva od klijenta da pokuša da definiše do 30 reči. Ovaj subtest procenjuje razumevanje klijenta reči i odražava:
- razvoj jezika
- izražajne jezičke veštine
- kulturna i obrazovna iskustva
- sposobnost pravilnog korišćenja reči
- preuzimanje informacija iz dugotrajne memorije
Informacije
Informacioni subtest se sastoji od 26 pitanja sa ciljem da se utvrdi koliko je opšteg znanja klijent akumulirao iz svog okruženja. Subtest odražava:
- sposobnost učenja i pamćenja činjenica
- intelektualna radoznalost
- kvalitet obrazovanja
- pažnja i spremnost prema okolini
- preuzimanje informacija iz dugotrajne memorije
2- Sposobnost rasuđivanja – WAIS
Meri se sposobnost osobe da analizira problem, organizacija misli, pronalaženje rešenja i testiranje pronađenog problema. Vekslerov test inteligencije sposobnost rasuđivanja je podelio na 3 podkategorije:
Blok dizajn
Ovaj subtest se sastoji od dvodimenzionalnih dizajna koje klijent pokušava da kopira koristeći trodimenzionalne blokove. Ovaj podtest može odražavati:
- vizuelno-motoričke veštine
- sposobnost analize geometrijskih obrazaca
- veštine delimičnog prepoznavanja
Matrice
Ovo je zadatak neverbalnog rezonovanja u kojem se od pojedinaca traži da identifikuju obrasce u dizajnu. Ovaj subtest meri:
- veštine neverbalnog zaključivanja
- široku vizuelnu inteligencija
- veštine perceptivne organizacije
Vizuelne zagonetke
U ovom podtestu pojedinci vide završenu slagalicu, a zatim izaberu tri opcije odgovora koje se mogu kombinovati da bi se rekonstruisala slagalica. Ovaj subtest odražava:
- veštine vizuelne obrade
- pažnja na detalje
- razmišljanje vizuelnim obrascima
- veštine zaključivanja
3- Sposobnost pamćenja – WAIS
Meri se sposobnost pamćenja određenih informacija, koliko dugo može da se zadrži informacija u kratkoročnoj memoriji, koncentracija i upotreba informacije da bi se postigao određeni rezultat. Vekslerov test inteligencije sposobnost pamćenja meri kroz:
Ponavljanje cifara
Ovaj test ima tri dela:
- pojedinac pokušava da ponovi cifre unapred
- pojedinac pokušava da ponovi cifre unazad
- pojedinac pokušava da ponovi cifre u rastućem redosledu
Ovaj test meri:
- pažnju
- kratkoročno pamćenje
- radnu memorija
Aritmetiku
Ovaj subtest se sastoji aritmetičkih zadataka koji se rešavaju bez upotrebe olovke i papira. Ovaj subtest meri:
- veštine računanja
- veštine rešavanja problema
- mentalna manipulacija operacijama brojeva
- radna memorija
4- Brzina obrade zadataka – WAIS
Meri se sposobnost usmeravanja pažnje na određene stvari. To zahteva određeni stepen upornost i sposobnost planiranja. Sve ove sposobnosti mogu biti pod uticajem motivacije, i ako je osoba pod velikim pritiskom na ovom testu će se upravo ispoljiti te slabosti.
Pretraga simbola
Klijent, pod vremenskim pritiskom, skenira grupu za pretragu i pokazuje da li se jedan od simbola u ciljnoj grupi podudara. Ovaj test meri:
- brzina obrade
- radna memorija sa vizuelnim stimulansima
Šifriranje
U ovom podtestu se od pojedinca traži da zabeleži veze između različitih simbola i brojeva unutar vremenskih ograničenja. Ovaj subtest odražava:
- psihomotornu brzinu
- sposobnost apsorbovanja novog materijala
- vizuelnu motornu brzinu
- nagon za postignućem
Sve što Vas zanima u vezi procedure testiranja pitajte nas dole u komentarima ili nam pošaljite poruku.
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Poremećaj Depersonalizacije/ Derealizacije
Poremećaj depersonalizacije i derealizacije је vrsta disocijativnog poremećaja gde se kod osobe javlja osećaj nestvarnosti, odvojenosti i otuđenosti od sebe, vlastitih misli, osećanja, tela i okoline.
Test za anksioznost.
TESTU MOŽETE PRISTUPITI OVDE, PRE IZRADE TESTA POŽELJNO JE DA PROČITATE TEKST DO KRAJA. Uvod Hipnoza je stanje svesti u koje ulazimo više puta dnevno. Naučna istraživanja pokazuju da na svakih 40 min. sponatno ulazimo u hipnotičko stanje barem na 5 min. To stanje...
Opsesivno Kompulsivni poremećaj
Šta je opsesivno kompulsivni poremećaj? Opsesivno kompulsivni poremećaj (OKP) je poremećaj u kojem ljudi imaju ponavljajuće, neželjene misli, ideje ili senzacije (opsesije) zbog kojih se osećaju podstaknutim da rade nešto ponavljajuće (kompulzije). Ponašanja koja...
Šta je agorafobija?
Šta je agorafobija? Agorafobija se manifestuje kao snažan, bezrazložan strah na otvorenim prostorima, javnim mestima, u prevoznim sredstvima, gužvi, prilikom stajanja u redu, u velikim tržnim centrima, bioskopima, pozorištima, sportskim dvoranama, na mostovima u...
Strah od odbacivanja!
Šta je strah od odbacivanja? ( Strah od odbijanja ) Strah od odbacivanje od drugih ljudi uglavnom se svodi na strah od samog sebe. U osnovi je predstava o sebi kao inferiornom biću (samoprezir i inferiornost). Osoba veruje da bi mogla da uradi nešto neadekvatno, na...
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Specifične fobije
Šta su fobije i vrste fobija Specifične fobije predstavljaju intezivni strah i izbegavnje jedne određene vrste objekta ili situacija. Strah i izbegavanje dovoljno su snažni da ometaju svakodnevnu rutinu, posao ili odnose, i da uzrokuju značajnu duševnu patnju. Ono što...
Panični napad šta je to?
Panični Napad Šta je napad panike? Napad panike je kratka epizoda intenzivne anksioznosti koja izaziva fizičke senzacije straha. To može uključivati ubrzan rad srca, kratak dah, vrtoglavicu, drhtanje i napetost mišića. Napadi panike se javljaju često i neočekivano i...