Opsesivno-Kompulsivni poremećaj
Zakažite svoj terminUvod
Oni koji koriste društvene sajtove imaju potrebu da se stalno vraćaju na njih i “proveravaju” šta se dešava.
To je, međutim, lažna sigurnost i samo pogoršava stanje uznemirenosti.
Gde se taj krug završava? Ne završava se – a osoba oseća da nikada ne može završiti posao do kraja, tj. dovoljno puta osvežiti svoju stranicu na nekom od sajtova.
Glavni cilj lečenja trebalo bi da bude da se osoba smiri, opusti um i promeni način življenja. Što je osoba opuštenija oseća veću kontrolu nad anksioznošću i kompulsivnim ponašanjem.
Nažalost, fejsbuk i tviter rade upravo suprotno ljudskom umu i stvaraju još veću anksioznost.
Neko ko je po prirodi opušten može da se nosi sa takvim vrstama stresa – jednom kada se izloguje više ne razmišlja o tim stvarima. Ali upotreba društvenih mreža samo potpiruje osećanja uznemirenosti kod osoba koje imaju Opsesivno-Kompulsivni poremećaj.
Njih obuzima osećaj da moraju svakodnevno osvežavati svoje profile i ostaviti “pravi” komentar u pravo vreme – on mora da bude duhovit i inteligentan. Samo najbolji komentari će ih zadovoljiti. Zato korisnici ovakvih sajtova do iznemoglosti razmišljaju o tome šta će napisati.
Korisnika ponekad obuzme i osećaj da mora biti u toku sa svim dešavanjima svojih “prijatelja” na mreži. Oni opsednuto čitaju šta drugi ljudi pišu i rade, a ako nešto propuste osećaju se izolovano.
Opsesivno-Kompulsivni poremecaj
…doprinosi izolaciji osobe tako da ova osećanja dodatno komplikuju situaciju. Korišćenje društvenih mreža spada u radnje koje se ponavljaju, a osoba se oseća uznemireno ako se ritam radnji poremeti. Poseta sajtovima prvo postane rutina, a zatim navika. A ova navika dramatično utiče na život i u kom smeru se on kreće.
Kada nisu ulogovane ove osobe se uznemire i pitaju se šta propuštaju. Lako je uvideti kako se opsesivno kompulsivni poremećaj stvara na ovaj način jer društvene mreže imaju sve elemente za kreiranje opsesije. Kako biste zaštitili sebe ograničite vreme koje provodite na interntu, uključite se i u druge aktivnosti, viđajte se sa prijateljima…
Oduprite se osećanju da morate da se vratite na net, nemojte pratiti šta rade svi vaši virtuelni drugari, partite samo bliske prijatelje i članove porodice, kako ne biste podstakli Opsesivno-kompulsivni poremecaj
Poremećaj Depersonalizacije/ Derealizacije
Poremećaj depersonalizacije i derealizacije je vrsta disocijativnog poremećaja gde se kod osobe javlja osećaj nestvarnosti, odvojenosti i otuđenosti od sebe, vlastitih misli, osećanja, tela i okoline.
Šta su opsesivne misli a sta su ritualne radnje?
Šta su opsesivne misli? Opsesivne misli , predstave, koje se nameću protiv volje pojedinca, opsedaju ga I izazivaju strepnju. Opsesivne misli se koncentrišu na izvesne religiske I metafizičke probleme, na neke erotske I agrsivne teme, ali I na problem čistoće,...
Vekslerov test inteligencije za odrasle -WAIS
WAIS (Wechsler Adult Intelligence Scale) Autor prve verzije ovog testa je David Wechsler (1896-1981). Jedan od poznatijih psihologa 20. veka. On opisuje inteligenciju kao ukupni kapacitet osobe da deluje sa ciljem, da razmišlja racionalno i da se efikasno suočava sa...
REVISK
REVISK Revidirana skala za merenje inteligencije dece po principima Vekslera je test koji se odavno koristi u svetu za procenu inteligencije polaznika u školu. Predstavlja veoma važnu komponentu kod procene psihičkih i intelektualnih sposobnosti učenika. Ukazuje na...
MMPI 2 Test
Test se sastoji iz 567 jednostavnih pitanja gde testirani subjekti treba da odgovore iskreno sa “tačno” ili “netačno”.
Plucikov test
Ljudski razvoj prolazi kroz nekoliko faza samosvesti. Ono što je poražavajuće je da veliki broj ljudi ostane na nivou desetogodišnjaka kada je nivo razvoja samosvesti i emocionalne inteligencije u pitanju.
Test Big 5
Prema istraživanjima postoje 5 osnovnih tipova ličnosti: otvoreni, savesni, ekstrovertni, prilagodljivi i neurotični. Kod većine formirana ličnost se sastoji iz svih ovih tipova, ali je jedan tip uvek dominantan.
Mahoverov test ljudske figure
Mahoverov test ljudske figure je namenjen deci ali i odraslima. Cilj ovog testa je da se proceni kako testirani subjekti percipiraju ljude oko njih uključujući i njihovu porodicu, kao i interpersonalne i kognitivne sposobnosti.