Anksioznost
Zakažite svoj terminDa li znate šta je Anksioznost?
Anksioznost ili strepnja je nejasan strah bez očiglednog spoljašnjeg povoda i uglavnom bez telesnih znakova koji uobičajeno prate strah koji je proizašao iz realne spoljašnje pretnje.
Dok osoba trpi anksioznost nalazi se u neprijatnom stanju u kojem dominira iščekivanje neke neodređene nesreće. Kada se anksioznost javlja često, ometa emotivni život i osećanje dobrobiti i na više različitih načina ometa kvalitet života.
Anksioznost nije isto što i strah
Anksioznost se od straha razlikuje zbog svoje neodređenosti, jer nije vezana za neki određen objekat. Strah je veoma precizan, (uvek znamo čega se tačno bojimo). Anksioznost je difuzna, nejasna sveobuhvatna.
Anksioznost se može pojaviti zbog:
1. Gubitka kontrole nad sobom ili nekom situacijom ili
2. Zbog nečeg neodređenog što bi moglo da se dogodi.
Anksioznost po težini (intenzitetu) kreće od blage neprijatnosti do napada panike u punom intenzitetu (srčane palpitacije, dezorjentacija, užasnutost).
Anksioznost koja nije povezana ni sa jednom situacijom i koja nastupa iz “vedra neba” naziva se slobodno lebdeća anksioznost i u svom težem obliku naziva se i spontani napad panike.
Anksioznost razlikujemo od Anksioznog poremećaja
Anksiozni poremećaji su rezultat stresa koji se nakupljao tokom dužeg vremena.
Anksiozni poremećaji su posledica smanjene sposobnosti suočavanja sa stresom (isti je slučaj i sa poremećajima zavisnosti, depresijom, degenerativnim oboljenjima).
Normalna anksioznost (briga) razlikuje se od anksioznog poremećaja po tome što je kod anksioznog poremćaja prisutna anksioznost koja je:
1. Intenzivnija (npr. napad panike).
2. Duže traje (mesecima, umesto da prestane nakon što je stresna situacija prošla).
3. Prerasta u fobije koje Vas ometaju.
Patološka Anksioznost od uobičajene anksioznosti razlikuje se i po tome što:
1. Anksioznost je izmakla kontroli. Osoba se oseća nemoćno da upravlja onim što se događa i ovaj osećaj bespomoćnosti stvara još veću anksioznost.
2. Anksioznost ometa ili onemogućava sposobnost obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti.
Anksioznost se manifestuje na:
a. Fiziološkom (mišićna napetost, mučnina, znojenje)
b. Bihejvioralnom (umanjena sposobnost da delujemo, da se izrazimo)
c. Psihološkom nivou (strepnja, teskoba, otuđenje od sebe, strah od smrti, ludila).
Uspešno eliminisanje anksioznosti je svakodnevna pojava
Da bi se anksioznost potpuno eliminisala mora da se tretman odvija na sva tri nivoa i to u pravcu:
a. Ublažavanja pojačane fiziološke razdražljivosti. Na ovom nivou hipnoza je izuzetno korisna jer dovodi telo i um do izuzetno duboke hipnotičke relaksacije. Tamo gde ima relaksacije nema anksioznosti. Anksioznost i relaksacija su dijametralno suprotni.
b. Eliminisanje izbegavajućeg ponašanja. Na ovom nivou koriste se hipnotičke tehnike koje eliminišu fobije, izbegavajuće ponašanje, programiranjem novih oblika reagovanja i ponašanja.
c. Promena subjekivnih interpretacija, uverenja, unutrasnjeg govora koje odražavaju stanje strahova i briga. Hipnoza je poznata po tome da sugestijama, afirmacijama menja unutrašnja ograničavajuća uverenja, kostruktivnim afirmativnim uverenjima. Promena nastala na nivou uverenja je trajna promena. Kada postignemo promenu na nivou uverenja, onda znamo da smo eliminisali anksioznot zauvek!
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Poremećaj Depersonalizacije/ Derealizacije
Poremećaj depersonalizacije i derealizacije је vrsta disocijativnog poremećaja gde se kod osobe javlja osećaj nestvarnosti, odvojenosti i otuđenosti od sebe, vlastitih misli, osećanja, tela i okoline.
Test za anksioznost.
TESTU MOŽETE PRISTUPITI OVDE, PRE IZRADE TESTA POŽELJNO JE DA PROČITATE TEKST DO KRAJA. Uvod Hipnoza je stanje svesti u koje ulazimo više puta dnevno. Naučna istraživanja pokazuju da na svakih 40 min. sponatno ulazimo u hipnotičko stanje barem na 5 min. To stanje...
Opsesivno Kompulsivni poremećaj
Šta je opsesivno kompulsivni poremećaj? Opsesivno kompulsivni poremećaj (OKP) je poremećaj u kojem ljudi imaju ponavljajuće, neželjene misli, ideje ili senzacije (opsesije) zbog kojih se osećaju podstaknutim da rade nešto ponavljajuće (kompulzije). Ponašanja koja...
Šta je agorafobija?
Šta je agorafobija? Agorafobija se manifestuje kao snažan, bezrazložan strah na otvorenim prostorima, javnim mestima, u prevoznim sredstvima, gužvi, prilikom stajanja u redu, u velikim tržnim centrima, bioskopima, pozorištima, sportskim dvoranama, na mostovima u...
Strah od odbacivanja!
Šta je strah od odbacivanja? ( Strah od odbijanja ) Strah od odbacivanje od drugih ljudi uglavnom se svodi na strah od samog sebe. U osnovi je predstava o sebi kao inferiornom biću (samoprezir i inferiornost). Osoba veruje da bi mogla da uradi nešto neadekvatno, na...
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Specifične fobije
Šta su fobije i vrste fobija Specifične fobije predstavljaju intezivni strah i izbegavnje jedne određene vrste objekta ili situacija. Strah i izbegavanje dovoljno su snažni da ometaju svakodnevnu rutinu, posao ili odnose, i da uzrokuju značajnu duševnu patnju. Ono što...
Panični napad šta je to?
Panični Napad Šta je napad panike? Napad panike je kratka epizoda intenzivne anksioznosti koja izaziva fizičke senzacije straha. To može uključivati ubrzan rad srca, kratak dah, vrtoglavicu, drhtanje i napetost mišića. Napadi panike se javljaju često i neočekivano i...