Strah, anksioznost i panika
Zakažite svoj terminReakcije na stres, anksioznost i paniku su arhaične.
Sve reakcije koje su se našim precima javljale kao reakcija na strah, a u današnje vreme se javljaju kao reakcije na anksioznost i paniku, predstavljaju primitivan odgovor organizama koji je u psihologiji poznat kao „bori se ili beži“. Zovemo ga primitivanim jer je nasleđen od životinjskih vrsta, a predstavlja urođeni genetski mehanizam koji nam pomaže da se zaštitimo u životu. Kad se nađemo u modu bori se ili beži, hemijski proces koji se odvijaju u našim mozgovima se menjaju. Deo mozga zadužen za kontrolu našeg racionalnog mišljenja je zaobiđen i ulazimo direktno u mod kojie zadužen za borbu ili beg.
Kada je bori se-beži sistem aktiviran, sve u našem okruženju, opažamo kao pretnju za opstanak. U suštini ovog mehanizma je da zaobilazi našu racionalnost. U stanju pripravnosti vidimo sve i svašta kao potencijalnu opasnost. Možemo preterano reagovati i na nebitni komentar. Naš strah je preteran. Naše misli su iskrivljene. Naš fokus je sužen i usmeren samo na one pojave koje nam mogu nauditi. Strah postaje naše sočivo kroz koje gledamo ceo svet.
Ovaj mehanizam je dizajniran tako da izaziva mnogobrojne mišićne reakcije i kontrakcije i veliki fizički napor. Fizička aktivnost efektivno metaboliše (razrađuje) hormone stresa koji su opušteni kao rezultat aktivacije bori se-beži odgovora. Kada „opasnost“ prođe, odnosno kada pretnja bude eliminisana, naše telo i um se vraćaju u mirno sranje.
Anksioznost, panika i duboka relaksacija
Duboka relaksacija koju ostvarujemo hipnozom omogućava da se prisetimo, kako je to kad smo opušteni. Kad smo pod tenzijom, stresom, kada su napadi panike tu, veoma je teško da se opustimo. Kao da obučemo tesnu neudobnu grubu odeću koju ne umemo da skinemo sa sebe.
Hipnoza i relaksacija upravo prekidaju ovaj negativni tok. Za nekoliko minuta prekidamo negativno napeto stanje i ponovo smo u prilici da osetimo sve blagodeti konforna, mira i sigurnosti u svom telu. Kad uspemo da jednom prekinemo negativno stanje na par minuta, onda nam je mnogo lakse da ponovimo sve to jos jednom. Kad neutralisemo anksioznost na par minuta, mi uspemo da se setimo, da osetimo kako je to kad smo opusteni. Stari misaoni tok se vraća i opet smo mi oni stari.
Kad uspemo da prekinemo anksioznost na desetak minuta dnevno, onda možemo da uspemo da je prekinemo i na nekoliko sati i nekoliko dana i nedelja. Relaksacija, mir i opuštenost zauzimaju ono mesto gde je nekad bila anksioznost.
Opsesivno Kompulsivni poremećaj
Šta je opsesivno kompulsivni poremećaj? Opsesivno kompulsivni poremećaj (OKP) je poremećaj u kojem ljudi imaju ponavljajuće, neželjene misli, ideje ili senzacije (opsesije) zbog kojih se osećaju podstaknutim da rade nešto ponavljajuće (kompulzije). Ponašanja koja...
Šta je agorafobija?
Šta je agorafobija? Agorafobija se manifestuje kao snažan, bezrazložan strah na otvorenim prostorima, javnim mestima, u prevoznim sredstvima, gužvi, prilikom stajanja u redu, u velikim tržnim centrima, bioskopima, pozorištima, sportskim dvoranama, na mostovima u...
Strah od odbacivanja!
Šta je strah od odbacivanja? ( Strah od odbijanja ) Strah od odbacivanje od drugih ljudi uglavnom se svodi na strah od samog sebe. U osnovi je predstava o sebi kao inferiornom biću (samoprezir i inferiornost). Osoba veruje da bi mogla da uradi nešto neadekvatno, na...
Opsesivno Kompulsivni poremećaj
Šta je opsesivno kompulsivni poremećaj? Opsesivno kompulsivni poremećaj (OKP) je poremećaj u kojem ljudi imaju ponavljajuće, neželjene misli, ideje ili senzacije (opsesije) zbog kojih se osećaju podstaknutim da rade nešto ponavljajuće (kompulzije). Ponašanja koja...
Šta je agorafobija?
Šta je agorafobija? Agorafobija se manifestuje kao snažan, bezrazložan strah na otvorenim prostorima, javnim mestima, u prevoznim sredstvima, gužvi, prilikom stajanja u redu, u velikim tržnim centrima, bioskopima, pozorištima, sportskim dvoranama, na mostovima u...
Strah od odbacivanja!
Šta je strah od odbacivanja? ( Strah od odbijanja ) Strah od odbacivanje od drugih ljudi uglavnom se svodi na strah od samog sebe. U osnovi je predstava o sebi kao inferiornom biću (samoprezir i inferiornost). Osoba veruje da bi mogla da uradi nešto neadekvatno, na...
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Specifične fobije
Šta su fobije i vrste fobija Specifične fobije predstavljaju intezivni strah i izbegavnje jedne određene vrste objekta ili situacija. Strah i izbegavanje dovoljno su snažni da ometaju svakodnevnu rutinu, posao ili odnose, i da uzrokuju značajnu duševnu patnju. Ono što...
Panični napad šta je to?
Panični Napad Šta je napad panike? Napad panike je kratka epizoda intenzivne anksioznosti koja izaziva fizičke senzacije straha. To može uključivati ubrzan rad srca, kratak dah, vrtoglavicu, drhtanje i napetost mišića. Napadi panike se javljaju često i neočekivano i...