Ostali specifični i nespecifični depresivni poremećaji
Zakažite svoj termin“Ostali specifični depresivni poremećaji i nespecifični depresivni poremećaji” je kategorija koju je uveo DSM-V i koja menja kategoriju koja je postojala u DSM-IV “Depresivni poremećaj koji nije drugačije definisan”.
Ostali specifični depresivni poremećaji – dijagnoza (F32.8)
Kategorija “Ostali specifični depresivni poremećaji – dijagnoza F32.8” se koristi kada su simptomi koji su karakteristični za depresivni poremećaj prisutni i uzrokuju stres ili pogoršanja, ali ne odgovaraju svim kriterijumima za specifičan poremećaj i kada kliničar odluči da navede razlog zbog kojeg prisutni simptomi ne odgovaraju kriterijumima u potpunosti.
Kliničari se ohrabruju da navedu specifičan razlog (npr: ponavljajuća kratka depresija, kratko trajanje depresivne epizode (4-13 dana), depresivna epizoda sa nedovoljnim simptomima).
Glavni simptomi depresije:
1. Duboka tuga
2. Apatija
3. Uznemirenost
4. Poremećaj sna
5. Promene u telesnoj težini ili apetitu
6. Nedostatak koncentracije
7. Osećaj bezvrednosti
8. Morbidne misli
9. Umor
Primeri pojava koji mogu da budu klasifikovani kao “ostali specifični depresivni poremećaji – F32.8”:
1. Povratna kratka depresija. Trajanje depresivnog razpoloženja i najmanje 4 simptoma depresije u trajanju od 2-13 dana barem jednom mesečno (koje nije povezano sa menstrualnim ciklusom) u najmanje 12 proteklih meseci čija se prezentacija nikada nije poklopila sa kriterijumima za nijedan od depresivnih ili bipolarnih poremećaja i ne odgovara kriterijumima za psihotične poremećaje.
2. Kratkotrajna depresivna epizoda (1-13 dana). Depresivan afekt i najmanje 4 od 8 simptoma od velike depresivne epizode povezana sa značajnim kliničkim stresom ili pogoršanjem koje traje više od 4, a manje od 14 dana kod osobe koja nije ispunila kriterijume ni za jedan depresivni poremećaj ili bipolarni poremećaj i nije u skladu sa kriterijumima za nijedan psihotični poremećaj i ne odgovara kriterijumima za povratnu kratku depresiju.
3. Depresivna epizoda sa nedovoljno simptoma. Depresivni afekat sa najmanje jednim od ostalih osam simptoma za veliku depresivnu epizodu asociranu sa značajnim kliničkim stresom ili pogoršanjem koje traje najmanje 2 nedelje kod individue čije prezentacije nikada nisu zadovoljile kriterijume za bilo koji drugi depresivni ili bipolarni poremećaj, ne odgovara kriterijumima psihotičnim poremećajima i ne odgovara kriterijumima anskioznim i depresivnim poremećajima.
Nespecifični depresivni poremećaj – dijagnoza (F32.9)
Ova kategorija sugeriše da postoje prezentacije u kojima karakteristike simptoma depresivnog poremećaja koja uzrokuje klinički značajan stres ili pogoršanje u socijalno, profesionalno, ili ostalim važnim oblastima života predominiraju ali ne odgovaraju svim kriterijumima za bilo koji od ostalih poremećaja iz kategorije depresivnih poremećaja.
Kategorija nespecifičan depresivni poremećaj se koristi u situacijama u kojima kliničar odluči da ne navede razlog zbog kojih kriterijum nije ispunjen za specifičan depresivni poremećaj, i sadrži prezentaciju u kojoj navodi nedostatak informacija da bi se postigla preciznija dijagnoza ( npr: u urgetnoj sobi).
Maskirana i nasmešena depresija
MASKIRANA ( LARVIRANA ILI SKRIVENA ) DEPRESIJA Maskirana depresija se više ne koristi kao dijagnoza. Ovo je verovatno zato što je termin nejasan, a lista simptoma povezanih sa njim je toliko široka da je često dovodila do pogrešne dijagnoze. Dijagnostički i...
Postporođajna depresija
Postporođajna depresija nastaje pod uticajem raznih promena, vezuje se za promene u hormonskom statusu, za stres i iscrpljenost usled porođaja i samog porođaja kao trenutka koji menja život.
Poremećaj Depersonalizacije/ Derealizacije
Poremećaj depersonalizacije i derealizacije је vrsta disocijativnog poremećaja gde se kod osobe javlja osećaj nestvarnosti, odvojenosti i otuđenosti od sebe, vlastitih misli, osećanja, tela i okoline.
Opsesivno Kompulsivni poremećaj
Šta je opsesivno kompulsivni poremećaj? Opsesivno kompulsivni poremećaj (OKP) je poremećaj u kojem ljudi imaju ponavljajuće, neželjene misli, ideje ili senzacije (opsesije) zbog kojih se osećaju podstaknutim da rade nešto ponavljajuće (kompulzije). Ponašanja koja...
Šta je agorafobija?
Šta je agorafobija? Agorafobija se manifestuje kao snažan, bezrazložan strah na otvorenim prostorima, javnim mestima, u prevoznim sredstvima, gužvi, prilikom stajanja u redu, u velikim tržnim centrima, bioskopima, pozorištima, sportskim dvoranama, na mostovima u...
Strah od odbacivanja!
Šta je strah od odbacivanja? ( Strah od odbijanja ) Strah od odbacivanje od drugih ljudi uglavnom se svodi na strah od samog sebe. U osnovi je predstava o sebi kao inferiornom biću (samoprezir i inferiornost). Osoba veruje da bi mogla da uradi nešto neadekvatno, na...
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Specifične fobije
Šta su fobije i vrste fobija Specifične fobije predstavljaju intezivni strah i izbegavnje jedne određene vrste objekta ili situacija. Strah i izbegavanje dovoljno su snažni da ometaju svakodnevnu rutinu, posao ili odnose, i da uzrokuju značajnu duševnu patnju. Ono što...
Panični napad šta je to?
Panični Napad Šta je napad panike? Napad panike je kratka epizoda intenzivne anksioznosti koja izaziva fizičke senzacije straha. To može uključivati ubrzan rad srca, kratak dah, vrtoglavicu, drhtanje i napetost mišića. Napadi panike se javljaju često i neočekivano i...