Depresivni poremećaj izazvan nekim drugim medicinskim stanjem ili poremećajem F06.3
Zakažite svoj terminDepresivni poremećaj izazvan nekim drugim medicinskim stanjem ili poremećajem F06.3
Neki ljudi razviju depresivne simptome koji su poznati ili slični nekim drugim medicinskim poremećajima. Ovi poremećaji su poznati obično u bolnicama i medicinskim ustanovama. Mnogi zdravstveni poremećaji kao što je hipertireoidizam (pojačano lučenje štitne žlezde) su poznati da indukuju depresivne poremećaje.
DSM5 poseduje kriterijume koji upozoravaju kliničare na mogućnost da je depresija kod klijenata uzrokovana nekim drugim medicinskim stanjem i da je adekvatno tragati za medicinskim uzročnicima. Iz tog razloga ova dijagnoza ima veoma važne implikacije u tretmanu obolelog od depresije.
Dijagnoza može kasnije biti odredjena sa depresivnim karakteristikama, kao veliki depresivni poremećaj, ili sa pomešanim karakteristikama. U navođenju dijagnoze, ime medicinskog stanja koje je izazivač depresije treba da bude navedeno. (npr: depresivni poremećaj usled hipertireoidizma, sa mešovitim funkcijama).
Dijagnostički kriterijumi za depresivni poremećaj izazvan drugim medicinskim stanjem F06.3
A. Istaknut i uporan period depresivnog raspoloženja sa istaknutim i smanjenim interesovanjem ili zadovoljstvom u svim ili skoro svim, aktivnostima koji predominiraju u kiničkoj slici.
B. Postoje dokazi u istoriji, medicinski pregledi, ili labaratoriske analize da je poremećaj uzrokovan direktno patofiziološkim konsekvencama nekog drugog medicinskog stanja.
C. Poremećaj nije moguće bolje objasniti nekim drugim mentalnim poremećajem. (npr: poremećaj prilagodjavanja, sa depresivnim rapoloženjem, u kojem je stresor ozbiljno medicisko stanje).
D. Poremećaj se nije pojavio isključivo tokom delirijuma.
E. Poremećaj izaziva klinički značajan stres ili pogoršanja u socijlanom, profesionalnom ili ostalim značajnim oblastima funkcionisanja.
Lečenje – Depresivni poremećaj izazvan nekim drugim medicinskim stanjem ili poremećajem F06.3
Preporučuje se da svaka osoba koja sumnja na depresiju, da se obavezno javi izabranom lekaru koji će zatim dalje uputiti na dalje lečenje. Ukoliko se ustanovi da je depresija izazvana nekim drugim medicinskim stanjem to znači da je to posao za doktore specijaliste. I naravno neophodno je pre svega tretirati medicinski uzročnik depresije, a tek zatim pristupiti psihološkom tretmanu.
Hipnoterapija i lečenje depresivnog poremećaja izazvan nekim drugim medicinskim stanjem ili poremećajem
Pre svega hipnoterapija ima tu moć da otkrije psihološke mehanizme koji su doveli do uzroka medicinkog oboljenja. Postoje istraživanja koja ukazuju da izmedju hipertireoidizma i potisnutog besa postoji veza.
Veoma je česta pojava da osobe pre svega ženskog pola imaju problema sa štitnom žlezdom što se dovodi u vezu sa potisnutim ne ispoljenim besom koji se taložio godinama. Često odredjen profil ljudi ne dozvoljava sebi da se ispolji, da iskaže svoje misli i svoja osećanja jer se boje da ako se iskažu da će ih odbaciti i zato kao da sve to zadrže u sebi.
Taj potisnut bes je i dalje tu samo je usmeren ka unutra. Bes aktivira žlezde sa unutražnjim lučenjem da stvaraju hormone koji truju organizam i dovode do neprijatnih osećaja, do upala, do bolesti, do depresije.
Hipnoterapija pored otkrivanja uzroka usmerena je i da motiviše i ohrabri samog klijenta da:
- smanji stres i međuljudske konflikte.
- pomogne osobi da se iskaže i otvori.
- oprosti i sebi i drugima.
- pomogne osobi da shvati i prihvati trenutno stanje.
- pomogne osobi da promeni način na koji posmatra sebe, svet i poremećaj kako bi olakšala izlečenje i izlazak na kraj sa depresijom.
Maskirana i nasmešena depresija
MASKIRANA ( LARVIRANA ILI SKRIVENA ) DEPRESIJA Maskirana depresija se više ne koristi kao dijagnoza. Ovo je verovatno zato što je termin nejasan, a lista simptoma povezanih sa njim je toliko široka da je često dovodila do pogrešne dijagnoze. Dijagnostički i...
Postporođajna depresija
Postporođajna depresija nastaje pod uticajem raznih promena, vezuje se za promene u hormonskom statusu, za stres i iscrpljenost usled porođaja i samog porođaja kao trenutka koji menja život.
Poremećaj Depersonalizacije/ Derealizacije
Poremećaj depersonalizacije i derealizacije је vrsta disocijativnog poremećaja gde se kod osobe javlja osećaj nestvarnosti, odvojenosti i otuđenosti od sebe, vlastitih misli, osećanja, tela i okoline.
Opsesivno Kompulsivni poremećaj
Šta je opsesivno kompulsivni poremećaj? Opsesivno kompulsivni poremećaj (OKP) je poremećaj u kojem ljudi imaju ponavljajuće, neželjene misli, ideje ili senzacije (opsesije) zbog kojih se osećaju podstaknutim da rade nešto ponavljajuće (kompulzije). Ponašanja koja...
Šta je agorafobija?
Šta je agorafobija? Agorafobija se manifestuje kao snažan, bezrazložan strah na otvorenim prostorima, javnim mestima, u prevoznim sredstvima, gužvi, prilikom stajanja u redu, u velikim tržnim centrima, bioskopima, pozorištima, sportskim dvoranama, na mostovima u...
Strah od odbacivanja!
Šta je strah od odbacivanja? ( Strah od odbijanja ) Strah od odbacivanje od drugih ljudi uglavnom se svodi na strah od samog sebe. U osnovi je predstava o sebi kao inferiornom biću (samoprezir i inferiornost). Osoba veruje da bi mogla da uradi nešto neadekvatno, na...
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost
Kako razmišlja osoba koja ima anksioznost? Anksioznost je deo normalnog života. Ljudi su programirani da se nose sa određenom količinom anksioznosti na redovnoj osnovi. Slično stresu, zdrava količina anksioznosti je ono što nas tera da damo sve od sebe, bilo da se...
Specifične fobije
Šta su fobije i vrste fobija Specifične fobije predstavljaju intezivni strah i izbegavnje jedne određene vrste objekta ili situacija. Strah i izbegavanje dovoljno su snažni da ometaju svakodnevnu rutinu, posao ili odnose, i da uzrokuju značajnu duševnu patnju. Ono što...
Panični napad šta je to?
Panični Napad Šta je napad panike? Napad panike je kratka epizoda intenzivne anksioznosti koja izaziva fizičke senzacije straha. To može uključivati ubrzan rad srca, kratak dah, vrtoglavicu, drhtanje i napetost mišića. Napadi panike se javljaju često i neočekivano i...